Nova studija o pravima žena u Srbiji otkriva sumornu statistiku

Objavljena nova studija o pravima žena u Srbiji pod nazivom "Preneražena"
Iako je Srbija usvojila važne zakone u oblasti rodne ravnopravnosti, još uvek nedostaju ključni mehanizmi za njihovu primenu, čime žene ostaju nedovoljno zastupljene u gotovo svim oblastima života, zaključuje se u novoj studiji o pravima žena u zemlji koja je razvijena uz podršku UN Women.
Svake dve nedelje jednu ženu u Srbiji ubije partner u kući; muškarci u proseku zarađuju 14,4 odsto više od žena; svaka treća adolescentkinja iz romskih naselja je trudna ili već ima decu; a na svakih 5.812 žena dolazi samo jedan ginekolog.
Ovo su samo neki od mnogih mračnih zaključaka studije o pravima žena u Srbiji “Preneražena” koju je 19. Marta 2024. godine objavila i javnosti predstavila organizacija ženskog civilnog društva Femplatz. Studija, koja je izrađena uz podršku UN Women u Srbiji u okviru EU-projekta “Ključni koraci ka rodnoj ravnopravnosti”, analizira položaj žena u zemlji 2023. godine u različitim oblastima: od obrazovanja i rada do nasilja i zdravlja.
Otvarajući konferenciju, Biljana Janjić, izvršna direktorka Femplatz-a, rekla je da će studija obeshrabriti sve, jer u poslednjih pet godina nije registrovan nikakav napredak osim izmena zakona. „Možemo reći da je usvajanje nekoliko zakona koji se tiču rodne ravnopravnosti i prava žena korak napred, ali to nije donelo suštinske promene na terenu kada je u pitanju položaj žena u našoj zemlji“, naglasila je Janjić.

Ona je nastavila rekavši da čak i stagnacija koja je uočena u različitim oblastima života može da dovede do i da se protumači kao nazadovanje, „posebno u svetlu napada na ženska ljudska prava kojoj smo svedoci”.
Poseban fokus ove studije je na ženama na selu koje su često suočene sa rizikom od višestruke diskriminacije. Prema rečima Kosane Beker, programske direktorke Femplatz-a, nije bilo mnogo podataka i istraživanja o ženama na selu na koje su mogli da koriste, te su se oslonile na svoj rad na terenu i fokus grupne.

Položaj žena na selu u zemlji je možda najbolje opisao jedna od učesnica fokus grupe: „Ustajem u pet, idem u krevet u 10 uveče u poslednjih 20 godina. Radim u maloj firmi, pa se vratim kući da radim u polju, u bašti i u kuhinji (...) Muški članovi porodice ne rade ništa u kuhinji i ne peru veš (… ) Nema subote ni nedelje...”
Nevena Marčeta, programska menadžerka u UN Women, dodala je da je ženama na selu uskraćen pristup brojnim osnovnim uslugama i da se suočavaju sa različitim oblicima diskriminacije i nasilja. Ona je, međutim, napomenula da smo kroz dugogodišnje iskustvo podrške i rada sa ženama na selu „postali svesni njihovog ogromnog potencijala, snage i značajne uloge u zajednici“.
„One su te koje su pokrenule onlajn pijacu kako bi mogli da prodaju svoje proizvode tokom pandemije Covid-19. One su te koji, uprkos radnom danu od 12 i više sati, nalaze vremena da pohađaju nove obuke, steknu nove veštine poput digitalnih i vode lokalne zajednice u kriznim periodima“, rekla je Marčeta.
Ona je dodala da će UN Women nastaviti da sarađuje sa partnerima iz Vlade i ženskih organizacija na unapređenju ženskih ljudskih prava, sa posebnim fokusom na marginalizovane grupe poput žena na selu.