Najnovije
Priča
26. januar 2023.
Ugrožena domaćinstva u Srbiji suočena sa jedinstvenim izazovima usled krize u Ukrajini
Saznajte više
Priča
25. januar 2023.
U najvećem riziku od siromaštva: deca i starije osobe
Saznajte više
Priča
04. januar 2023.
Italijanska ambasada i UN u Srbiji pokrenule su program mentorstva mladih za osnaživanje mladih
Saznajte više
Najnovije
Ciljevi održivog razvoja u Srbiji
Ciljevi održivog razvoja predstavljaju globalni poziv na akciju, kako bi sprečili siromaštvo, zaštitili životnu sredinu i klimu, i osigurali da svi ljudi žive u miru i prosperitetu. Ovo su ciljevi na kojima UN u Srbiji radi:
Priča
26. januar 2023.
Ugrožena domaćinstva u Srbiji suočena sa jedinstvenim izazovima usled krize u Ukrajini
Nova istraživanja su pokazala da se ugrožene i marginalizovane grupe stanovništva u Republici Srbiji suočavaju sa posebnim izazovima koji proističu iz pandemije COVID-19 i krize u Ukrajini.
Agencije Ujedinjenih nacija u Srbiji - UNFPA, UNICEF, UNHCR - danas su predstavile projekcije siromaštva za najugroženije kategorije stanovništva u Srbiji – porodice sa decom i starije osobe – kao deo zajedničkog UN programa „Jačanje socijalne zaštite u Srbiji kroz uvođenje elemenata za reagovanje na krizu/krizne situacije“, koji se finansira iz Zajedničkog fonda UN za Ciljeve održivog razvoja.
Najveći teret kriza snose porodice sa malom decom, naročito one sa više od četiri člana, starije osobe koje žive same ili u staračkim domaćinstvima, izbeglice, tražioci azila, lica u riziku od toga da ostanu bez državljanstva i interno raseljena lica, ljudi koji žive u ruralnim ili udaljenim krajevima ili sa minimalnim prihodima.
„Ovaj zajednički projekat, koji se sprovodi u bliskoj saradnji sa Vladom Republike Srbije, predstavlja poziv na jačanje službi i sistema socijalne zaštite, posebno u vreme kada se suočavamo sa sve većim troškovima. Od suštinskog je značaja da sistemi socijalne zaštite budu pravilno usmereni, tako da oni koji su ugroženiji mogu da dobiju neophodnu podršku za bezbedan i produktivan život. Naš zajednički cilj je da smanjimo nejednakosti“, rekla je Fransoaz Žakob, stalna koordinatorka Ujedinjenih nacija u Srbiji.
Istraživanja pokazuju da siromaštvo ne pogađa sva domaćinstva na isti način. Zapravo, domaćinstva sa decom su među najugroženijima u Srbiji.
„Očekuje se da će brojke o siromaštvu dece za 2022. godinu pokazati povećanje sa 10,6% na 13,8%, što predstavlja dodatnih 27.987 dece koja žive ispod linije apsolutnog siromaštva. Najugroženija su deca koja žive u velikim porodicama, deca u seoskim domaćinstvima i romskim naseljima. Za delotvornu zaštitu dece od siromaštva potrebne su sveobuhvatne mere socijalne politike i budžeti. Potrebno je da dođe do pomaka u odgovoru sa opšteg obuhvata ka pristupu usmerenom na siromaštvo i decu. Potrebni su i porast obuhvata i bolja adekvatnost programa finansijske pomoći, uključujući dečiji dodatak, kako bi se zadovoljile trenutne i buduće potrebe dece“, izjavila je Deyana Kostadinova, direktorka UNICEF-a u Srbiji.
Zasebno istraživanje, koje obuhvata projekcije siromaštva za starije osobe, pokazuje da oni koji žive u ruralnim i udaljenim krajevima najteže zadovoljavaju svoje potrebe za hranom, higijenskim proizvodima ili lekovima.
„Rezultati do kojih smo došli ukazuju da je stopa apsolutnog siromaštva u 2022. godini porasla na 12,3% za celokupnu populaciju, a slična tendencija zabeležena je kod populacije starije od 65 godina i iznosi 10,3% što je porast u odnosu na podatak iz 2020. kada je iznosila 6,8%. U okviru projekta, UNFPA je dodelio jednokratnu finansijsku pomoć za preko 70, većinski jednočlanih staračkih domaćinstava, a iz razgovora sa korisnicima dobili smo komentare da bi ovakvu vrstu pomoći trebalo češće organizovati“, rekla je Borka Jeremić, šefica kancelarije UNFPA u Srbiji.
Socijalna zaštita predstavlja ključni alat javnih politika za građenje otpornosti, suzbijanje siromaštva i unapređenje ekonomskih i društvenih ishoda kod migranata, izbeglica i tražilaca azila. Može zaštititi ljude od nepredviđenih situacija u životu i eksternih kriza koje bi inače dovele do toga da padnu u siromaštvo.
„U nastojanjima da poboljšamo položaj svih ugroženih grupa u srpskom društvu, moramo zajednički osigurati da prinudno raseljena, interno raseljena i lica bez državljanstva ne budu izostavljena. Poboljšan pristup ovih grupa ličnim dokumentima, zdravstvenoj zaštiti, socijalnoj zaštiti i pomoći je od ogromnog značaja. Agencija Ujedinjenih nacija za izbeglice, zajedno sa drugim agencijama UN, spremna je da pruži podršku Vladi u tim naporima“, izjavila je šefica odeljenja za zaštitu izbeglica u UNHCR-u Edlira Baka Peko.
Kroz ovaj zajednički program UN, Vlada Republike Srbije je dobila podršku da ojača nacionalni okvir socijalne zaštite i politike odgovora na krizne situacije i uveća adekvatne budžetske resurse za zaštitu najugroženijih grupa stanovništva.
„Siromaštvo ima celoživotne posledice, koje se često prenose sa generacije na generaciju; međutim, ono nije ni neizbežno niti otporno na fokusirane napore. Kroz doslednu pažnju i koordinisano delovanje, siromaštvo se može smanjiti, pa čak i iskoreniti. Agencije Ujedinjenih nacija uključene u sprovođenje projekta spremne su da pruže dalju podršku Vladi Republike Srbije u osnaživanju ugroženog stanovništva koje živi u siromaštvu“, rekla je prof. dr Slavica Đukić Dejanović, specijalna savetnica u Vladi Republike Srbije zadužena za Agendu 2030.
O projektu:
Zajednički program Ujedinjenih nacija Jačanje socijalne zaštite u Srbiji kroz uvođenje elemenata za reagovanje na krizu/krizne situacije usmeren je na jačanje sistema socijalne zaštite sa elementima za reagovanje na krizu/krizne situacije da bi se ublažili društveno-ekonomski uticaji kriza koje pogađaju zemlju.
Cilj projekta je da (i) ojača podatke u okviru odgovora na uticaj krize na najugroženije grupe da bi se uneli u uvođenje zakonodavnih promena i prilagođavanje sistema socijalne zaštite (ii) primeni principe reagovanja socijalne zaštite na krizu/krizne situacije, da bi se pružila podrška usmerena na 170 najranjivih porodica. Projekat zajednički sprovode UNICEF (vodeća agencija) i UNFPA, uz učešće UNHCR-a i blisku saradnju sa specijalnom savetnicom premijerke Srbije za Agendu 2030, Ministarstvom za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja, ostalim nadležnim ministarstvima, lokalnim samoupravama, Republičkim zavodom za statistiku, Crvenim krstom i Svetskom bankom. Ukupna vrednost projekta iznosi $289,200, koju u najvećem delu finansira Zajednički SDG fond Ujedinjenih nacija.
Poziv na akciju dostupan na linku.
1 of 5
Priča
26. januar 2023.
U najvećem riziku od siromaštva: deca i starije osobe
Osim starih, teret ekonomske krize izazvane otežanim oporavkom od pandemije COVID-19 i zbog sukoba u Ukrajini snose i porodice sa malom decom.
Zaječar/Jagodina, januar 2023 - I pre nego što se na uzbrdici do koje vodi blatnjavi kolski put ukazala trošna kuća, osamdesettrogodišnja baka Persa, već je bila na kapiji. Gosti su se najavili i ona ih iščekuje od ranog jutra. Persa se uželela razgovora. Živi sama u selu Šljivar nadomak Zaječara. Ima 83 godine i teško se kreće, jer slabo vidi.
„Kako da hodim kad ne vidim. A ne mogu da me operišu, jer imam visok pritisak. Stara sam. Muke su to!“
Sada joj je stigla pomoć. A pomoć je Persi neophodna. Njena penzija je tek sedam hiljada dinara mesečno.
„Šta da radim sa sedam hiljada!“, rezignirano priča Persa.
„Ništa, da ti kažem, od toga. Sreća da sam ovo primila, te nešto mogu da uzmem da jedem. Od sedam hiljada nema ništa. Treba da platim struju, telefon, vodu…“
Persa je dobila jednokratnu finansijsku pomoć od Populacionog fonda Ujedinjenih nacija (UNFPA), kroz zajednički UN projekat koji sprovode UNICEF, UNFPA, uz učešće UNHCR-a i u partnerstvu sa državnim organima i Crvenim krstom.
„Trebalo bi hranu da kupim, uzela bih brašno. A žao mi da trošim, jer nemam...“, kaže baka Persa.
„S obzirom na niska primanja, to je za baka Persu značajna pomoć“, objašnjava Vladan Marković, generalni sekretar Crvenog krsta u Zaječaru, koji će baka Persi i pomoći da kupi ono što joj je potrebno, jer u selu nema prodavnice. „Sigurno će iskoristiti taj novac na hranu, lekove i da plati račune koji su se nagomilali.“
Persa je jedna od sto četrnaest osoba starijih od sedamdeset pet godina koji su dobili jednokratnu finansijsku pomoć UNFPA. Zajedničko im je mnogo toga. Stariji su i bolesni. Neretko ne mogu da ustanu iz kreveta, najčešće su sami.
Usamljena je i baka Persa, pa setno gleda fotografije svoje porodice. Sin je, kaže, daleko. Živi u Italiji, retko se čuju telefonom, još ređe je posećuje. Njen suprug je preminuo pre deset godina. U selu nema mnogo mlađih ljudi, pa Persu niko i ne obilazi. Svakog petka ujutro žuri do kapije da stigne na vreme da preuzme nedeljne obroke iz Narodne kuhinje.
„Prođe ovde taj čovek. Ja izađem, on mi da hleba, malo variva i pašteticu.“
Zima je posebno teška. Baka Persa pokazuje da je ruka boli, jer sama priprema drva za malenu peć u jedinoj sobi koju greje.
„Ne mogu da čuvam stoku, džaba što imam imanje, neće niko da radi na ispolicu“, kaže baka Persa. “Inače bih čuvala svinjče, da imam malo mast, malo mesce... A ja oskuđujem, ne jedem uopšte meso. Kako kad je hiljadu dinara kilo mesa! Te tako muke velike.“
Osim starih, teret ekonomske krize izazvane otežanim oporavkom od pandemije COVID-19 i zbog sukoba u Ukrajini snose i porodice sa malom decom.
To potvrđuju roditelji petoro dece, dvadesettrogodišnja Bojana Kostić i njen tridesetogodišnji suprug Aleksandar Jovanović iz Jagodine. Njihova ćerka ima devet meseci, a njena starija braća dve, tri, četiri i devet godina.
„Moj muž trenutno ne radi nigde, radi ko ga kad pozove. Primamo socijalnu pomoć i dečiji dodatak. Plaćamo kiriju, struju. Te pare ne mogu da nam stignu“, kaže Bojana.
Njen suprug se živo seća koliko su teško podneli vreme pandemije kovida.
„To je bila katastrofa! Nema posla, samo da gledaš da l će neko da se smiluje da ti pomogne.“
Aleksandar sakuplja i sekundarne sirovine, radi kad god dobije poziv, samo da bi prehranio sedmočlanu porodicu.
„Radim fizičke poslove, građevinu, idem na otpad kad neko pozove“, objašnjava Aleksandar.
Bojana najviše brine da ima hrane za svu decu. Mleka i pelena za bebu. Računaju i na obrok dnevno iz Narodne kuhinje. Preko zime je izazov zagrejati oronulu kuću.
„Nedostaje nam novac za drva, teško da nam ostane kad platimo kiriju i hranu“, kaže Bojana.
Zato im pomoć UNICEF-a i partnera koju su dobili na platnoj kartici mnogo znači.
„Dobili smo karticu za kupovinu. Kupili smo deci garderobu, čizmice, hranu, uobičajeno što ide za decu“, objašnjava Bojana.
Da se zahvalim UNICEF-u i Crvenom krstu. Koliko su bili u mogućnosti, oni su nam pomogli. To smo potrošili na stvari za decu i ostalo nam nešto oko hiljadu dinara, za to sam kupio lekove za bebu, pošto je bila bolesna i to je to, zahvalan je Aleksandar.
Četvorogodišnji Janoš i njegov godinu mlađi brat Matej idu u vrtić. Veselo se hvataju bojica, pa kad se nađe komad papira, pokazuju šta su naučili od vaspitačica i drugara. Pomaže im i najstariji brat, devetogodišnji Miodrag.
„Lepo im je u vrtiću, oni uče tamo pesmice i recitacije, imaju priredbe. Imali su priredbu za Novu godinu i za Božić. Dobili su paketiće. Tamo imaju hranu, da se obuku, daju nam i garderobu, daju ponekad i hranu“, priča mama Bojana.
Stefan Malenović, sekretar Crvenog krsta u Jagodini, kaže da su pomoć na platnoj kartici od UNICEF-a i partnera, dobile višečlane porodice, najčešće sa malom decom ili one koje imaju člana sa invaliditetom. Na teritoriji grada Jagodine pomoć je dobilo 17 porodica.
„Najčešće su kupovali hranu, one namirnice koje duže traju“, objašnjava Stefan.
„Izuzetno im znači pomoć, zima je, računi za struju su porasli, računi stanovanja takođe. Oni su mnogo zahvalni UNICEF-u i donatorima, koji su obezbedili pomoć za svih 17 porodica koji su dobili ovu pomoć.“
UNICEF je pomogao 142 porodice u Srbiji koje su u posebnom riziku od siromaštva, dok je UNFPA pomogao više od 70 staračkih domaćinstava u opštinama sa najvišim indeksom starenja.
Jednokratnu pomoć, prilagođenu broju domaćinstava, dobilo je ukupno 212 domaćinstava kroz zajednički program Ujedinjenih nacija (UN) „Jačanje socijalne zaštite u Srbiji kroz uvođenje elemenata za reagovanje na krizu/krizne situacije“, koji implementiraju UNICEF i UNFPA, uz učešće UNHCR-a, u saradnji sa Vladinim institucijama i Crvenim krstom, zahvaljujući Fondaciji za održivi razvoj UN-a.
„Ovaj zajednički projekat, implementiran u saradnji sa Vladom Srbije, poziv je da se osnaže ustanove socijalne zaštite, naročito u vreme kada se suočavamo sa povećanjem troškova života. Od suštinske je važnosti da sistemi socijalne zaštite budu adekvatno targetirani, kako bi ranjivije grupe dobile odgovarajuću podršku da žive bezbedno i produktivno. Naš zajednički cilj je da umanjimo nejednakost“, rekla je stalna koordinatorka Ujedinjenih nacija u Srbiji Fransoaz Žakob.
Tako je, kroz zajednički program UN-a, Vlada Republike Srbije dobila podršku da ojača nacionalni okvir socijalne zaštite i politike odgovora na krizne situacije i uveća budžetske resurse za zaštitu najugroženijih grupa stanovništva.
Pogledajte video ovde.
Napisala Jelena Terzić
1 of 5

Priča
11. januar 2023.
Italijanska ambasada i UN u Srbiji pokrenule su program mentorstva mladih za osnaživanje mladih
Beograd, 4. januar 2022. – Ujedinjene nacije u Srbiji i Ambasada Italije u Srbiji najavile su pokretanje novog mentorskog programa za mlade u cilju promocije ljudskih prava i učešća mladih u razvoju njihovih zajednica. Program finansira Italijanska ambasada, a planirano je da traje od 1. januara do 31. decembra 2023. godine, sa ukupnim budžetom od 130.000 evra, od čega italijanska ambasada doprinosi sa 101.880 evra.
Projekat nastoji da proširi mogućnosti za učešće mladih na lokalnom nivou i promoviše ljudska prava i društvenu koheziju. Podržaće mlade da postanu društveni inovatori, lideri, mislioci i moćna i informisana snaga za promene u svojim zajednicama i zemlji.
„Ovaj projekat je važan korak da se obezbedi da mladi ljudi imaju priliku da aktivno doprinose razvoju svojih zajednica i oblikuju budućnost svoje zemlje“, kaže Fransoaz Žakob, stalna koordinatorka UN u Srbiji. „Obezbediće resurse i podršku neophodnu mladim ljudima da razviju svoje liderske veštine i kapacitete za promovisanje ljudskih prava i učešća mladih. Projekat je deo šire inicijative UN širom regiona o osnaživanju mladih za mir, razvoj i izgradnju poverenja".
Luka Gori, ambasador Italije u Srbiji, pohvalio je zajedničku inicijativu, rekavši „Ovaj projekat je odlična prilika da se ojača uloga mladih u zaštiti i promovisanju ljudskih prava, kao i da se poveća učešće mladih na lokalnom nivou. Posvećeni smo pomaganju mladim ljudima da oslobode svoj potencijal da postanu društveni inovatori i moćne snage za promene”.
Projekat će sprovoditi UNFPA i UN Women, u bliskoj saradnji sa Savetodavnom grupom za mlade, a uz podršku Kancelarije stalnog koordinatora. Očekuje se da će rezultirati poboljšanim liderskim veštinama i kapacitetima mladih u promovisanju ljudskih prava, prava mladih i učešća mladih, uključujući kampanje na društvenim medijima i aktivnosti vidljivosti.
1 of 5

Priča
02. decembar 2022.
Transformacija obrazovanja u Srbiji: Okupimo celo društvo za obrazovanje koje ne zanemaruje nijedno dete
Pandemija KOVID-19 samo je dodatno otežala ovaj izazov. Uz najveći prekid redovnog obrazovnog procesa u istoriji, KOVID-19 je doveo u pitanje i više od kvaliteta i prilagođenosti obrazovanja potrebama – KOVID je ugrozio i sam pristup obrazovanju.
Kao odgovor na ovu krizu, Antonio Gutereš, Generalni sekretar Ujedinjenih nacija, sazvao je Samit za transformaciju obrazovanja (eng. „Transforming Education Summit” - TES) u septembru 2022. godine. Samit je održan tokom 77. Generalne skupštine Ujedinjenih nacija sa ciljem da mobiliše veće političke ambicije u reformi obrazovanja, posvećenost i konkretne aktivnosti usmerene ka obnovi obrazovanja. Namere i ciljevi samita objavljeni su u izveštaju Generalnog sekretara pod nazivom Naši zajednički prioriteti (eng. “Our Common Agenda”), kao deo šire posvećenosti promociji kontinuiranog, doživotnog učenja.
Ovaj poziv na obnovu obrazovanja čuo se i u Srbiji. Više od 1100 nastavnika, učenika, roditelja, aktivista iz organizacija civilnog društva i akademskih istraživača aktivno je učestvovalo u nacionalnim konsultacijama o transformaciji obrazovanja sprovedenim od aprila do juna 2022. godine uz podršku Kancelarije Stalne koordinatorke UN u Srbiji, UNICEF-a i UNESCO-a. Konsultacije su učesnicima pružile priliku da načine i taktike za prilagođavanje uslovima rada tokom trajanja pandemije KOVID-19 pretvore u korisne lekcije za vladu Srbije koje će pomoći u “vakcinisanju” obrazovnog sistema protiv budućih rizika tako da isti ne zanemari potrebe nijednog deteta.
Srbija je jedna od zemalja koje su na preventivno KOVID-19 “zaključavanje”, odnodno zabranu okupljanja, odgovorile efikasnim prebacivanjem celokupnog obrazovnog sistema na internet. Ovo impresivno prilagođavanje nastavi “na daljinu” uključivalo je emitovanje časova na programu Javnog (televizijskog) servisa (RTS), upotrebu internet platformi, informatičkih alata, programa i rešenja. S obzirom na obezbeđeni kontinuitet u održavanju nastave, makar to bilo “na daljinu”, mnogi u obrazovnom sektoru su očekivali da će gubici u znanju uslovljeni ovom pandemijom u najvećoj meri biti izbegnuti.
Anamarija Viček, državna sekretarka u Ministarstvu obrazovanja, čestitala je nastavnicima na fenomenalno urađenom poslu u prilagođavanju vanrednim okolnostima, ali ističe da su one proizvele nove izazove koji prevazilaze pitanje kontinuiteta nastave:
“Za one porodice sa ograničenim prihodima, potreba da se nabave kompjuteri kako bi deca mogla da učestvuju u nastavi posredstvom interneta značila je još veće teškoće. Zato je od velikog značaja podrška koju smo imali od naših međunarodnih razvojnih partnera u nabavci neophodne opreme, a posebno u ruralnim i manje razvijenim delovima zemlje”.
Transformacija obrazovanja zahteva holistički pristup
Ipak, process konsultacija o obnovi obrazovanja pokazao je potrebu za podrškom i nakon ove “prve pomoći”. Fransoaz Žakob, Stalna koordinatorka UN u Srbiji, smatra da će ostvarenje četvrtog Cilja održivog razvoja (SDG4), to jest izgradnje inkluzivnog i pravičnog, kvalitetnog obrazovanja do 2030. godine, zahtevati timski rad:
“Mi nastavljamo da radimo u bliskom partnerstvu sa vladom na promociji tekućih reformi politike obrazovanja kao i na sprovođenju projekata u oblastima tehnologije, inkluzije, profesionalnog razvoja nastavnog kadra, reforme nastavnih programa, i drugih. Očekujemo da ovi zajednički napori iznad svega doprinesu transformaciji obrazovnog sistema u Srbiji u skladu sa ambicijama definisanim četvrtim Ciljem održivog razvoja (SDG4).”
Konsultativni process je prepoznao gubitke u znanju kao posledicu pandemije i kao prvi prioritet u transformaciji obrazovanja. Gotovo tri četvrtine učesnika iz akademskih redova u istraživanju sprovedenom ovim povodom veruju da je pandemija prouzrokovala značajne gubitke u znanju. 90% organizacija civilnog društva i svih osam udruženja roditelja koja su učestvovala u istraživanju se slažu sa ovom ocenom. Međutim, stvarni obim gubitka u znanju tek treba da se otkrije. Potrebno je da se navrši bar jedan obrazovni ciklus od četiri do osam godina da bi se u obrazovnim rezultatima učenika prikazala posledica bilo kakve značajnije promene u obrazovnom sistemu.
Učenici se slažu u oceni da im je učestvovanje u online nastavi predstavljalo problem zbog izostanka kontakta sa drugim učenicima i nemogućnosti učenja u grupama. Sad svi prepoznaju značaj zajedničkog, odnosno učenja u kolektivu. Čak i u okruženju nastave na daljinu postoji prostor za organizaciju rada u malim grupama, ali to zahteva podizanje kapaciteta nastavnika, uključujući informatičke sposobnosti – što je u konsultacijama prepoznato kao dodatni prioritet.
Preporuke takođe uključuju i poziv da se obrazovanje učini inkluzivnim, uz pružanje podrške posebno učenicima koji pripadaju ranjivim grupama i to tokom njihovog celokupnog obrazovnog puta.
Učenici Osnovne škole Nikola Tesla u Beogradu takođe su se založili i za demokratizaciju škola. Očekuju veće učešće u upravljanju školom:
“Imamo mišljenja koja treba uzeti u obzir prilikom donošenja odluka, o održavanju škole, unapređenju nastave u učionicama, o organizaciji vannastavnih aktivnosti. Naš školski život je od ogromnog značaja za nas. Tu provodimo najviše vremena.“
Od kratkoročne adaptacije do strateške transformacije
U ovim preporukama, ipak, nema ničeg suštinski novog i do sada nepoznatog. Pandemija je samo ubrzala i uvećala već postojeće izazove, kao i činjenicu da se ne može očekivati da Ministarstvo obrazovanja samostalno transformiše obrazovanje. Ovaj tradicionalni, sektorski pristup upravljanju odozgo na dole će morati da se promeni. Inkluzivni, pristupačni i relevantni obrazovni sistem koji ne zanemaruje nijedno dete, zahteva od celokupnog društva da se ujedini oko ovog cilja, i uključuje i posvećenost većim finansijskim ulaganjima.
Nastavnici u Srbiji su demonstrirali otpornost i snalažljivost koji opravdavaju veće poverenje. Sada im treba pomoći ne u sprovođenju beskrajnog spiska postepenih novina u postojećim nastavnim programima i reformskim narativima, već u izvođenju suštinske transformacije, u preusmeravanju obrazovanja ka budućnosti, ka kvalitetu radije nego kvantitetu, ka upotrebljivijem znanju i veštinama na sve dinamičnijem tržištu rada.
Pandemija je pojačala ovu poruku i podigla je više na lestvici vladinih prioriteta. Vlada Srbije je prepoznala obrazovanje kao najvažnije javno dobro i ljudsko pravo, što je obuhvaćeno i njenom formalnom Izjavom posvećenosti na tkzv. TES samitu. Izjavom se pozivaju sve strane zainteresovane za obrazovanje da rade - zajedno:
“Zalažemo se za zajedničke aktivnosti, akcije, rešenja i solidarnost sa ciljem izgradnje društva koje obezbeđuje pristup kvalitetnom kontinuiranom obrazovanju za sve građane Srbije. Zajedničkim radom svih delova društva, doprinećemo oporavku od posledica pandemije a time i obnoviti napore ka ostvarenju 4. Cilja održivog razvoja (SDG4) do 2030. godine – Obezbeđenju inkluzivnog i pravičnog, kvalitetnog obrazovanja i promovisanju prilika za sve ljude za kontinuirano obrazovanje tokom celog životnog veka.”
Ova posvećenost postavlja obrazovanje u krug prioriteta vlade Srbije shodno okviru za ostvarenje 4. Cilja održivog razvoja (SDG4) ali i u skladu sa evropskim integracijama Srbije, tj. pregovorima o pridruživanju Evropskoj uniji. Napredak u realizaciji ove posvećenosti će se pratiti na godišnjem nivou. Sada je najvažnije delovati odmah, i to nadomeštanjem gubitaka u znanju, pružanjem podrške učenicima iz redova ranjivih grupa, kao i psiho-socijalne podrške zdravlju učenika i nastavnika. Na ovom putu Srbija će i dalje imati podršku njenih razvojnih partnera, uključujući i tima Ujedinjenih nacija u Srbiji, tako da timskim radom lakše stigne do (četvrtog SDG) cilja.
Napisao Stevan Vujašinović
1 of 5
Priča
04. novembar 2022.
Za odgovor Srbije na klimatske promene važno je učešće čitavog društva
Beograd, 31. oktobar 2022. – Kako bi podstaklo sve relevantne aktere u društvu da se uključe u aktivnosti koje Srbiji mogu da pomognu da adekvatno i blagovremeno odgovori na izazov klimatskih promena, Ministarstvo zaštite životne sredine održalo je danas „Dijalog o klimatskim promenama". Događaj je organizovan u partnerstvu sa Timom Ujedinjenih nacija i Programom Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP) u Srbiji, uoči globalnog klimatskog samita Ujedinjenih nacija - COP27 u Egiptu.
Ministarka zaštite životne sredine, Irena Vujović, podsetila je da je Srbija povećala svoju klimatsku ambiciju za tri puta u okviru nedavno usvojenog revidiranog Nacionalno određenog doprinosa - NDC.
„Planiramo da do 2030. smanjimo emisije gasova sa efektom staklene bašte (GHG) za 33,3% u odnosu na nivo emisija iz 1990. godine i to u svim relevantnim sektorima", rekla je Vujović.
Prema njenim rečima, jedna od najvažnijih tema predstojećeg samita COP27 jeste povećanje finansiranja za klimatske promene, kako bi se na globalnom nivou više ulagalo u projekte prilagođavanja na klimatske uslove.
„I Srbiji je potrebno prilagođavanje na klimatske uslove na svim nivoima, od građana, preko lokalnih zajednica, pa do privrede koja treba da iskoristi šansu i postepeno prelazi na zelene, odnosno cirkularne modele poslovanja, što je u skladu i sa Zelenom agendom, kojoj smo potpuno posvećeni. Preduslov za to je prilagođavanje regulative, na čemu ubrzano radimo. Nakon usvojenog krovnog Zakona o klimatskim promenama, ministarstvo koje vodim trenutno radi i na donošenju seta propisa iz ove oblasti, poput Strategije niskougljeničnog razvoja i Programa prilagođavanja na izmenjene klimatske uslove. Naša vizija je da Srbija bude niskougljenično društvo sa konkurentnom i resursno efikasnom ekonomijom. Ako nastavimo da radimo zajedno, uz podršku naših partnera, to je cilj koji možemo da ostvarimo, za kvalitetan život građana u klimatski otpornom društvu", naglasila je Vujović.
„Suočavamo se sa dvostrukom krizom – klimatskom i energetskom, i Evropska unija je tu da podrži Srbiju konkretnim akcijama, da prevaziđe obe" istakao je NJ.E. Emanuele Žiofre, ambasador i šef Delegacije Evropske unije (EU) u Republici Srbiji", dodajući: „Kao što je najavila predsednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen, EU će pružiti direktnu budžetsku podršku u iznosu od 165 miliona eura da se izbori sa energetskom krizom. Paralelno sa time EU podržava Srbiju i da poveća svoju energetsku efikasnost u javnim i privatnim objektima i poveća udeo obnovljivih izvora energije. Pozdravljamo povećanu klimatsku ambiciju Srbije i pozivamo da se donesu dugoročne strategije za klimatsku neutralnost do 2050. godine", rekao je Žiofre.
Stalna koordinatorka Ujedinjenih nacija u Srbiji, Fransoaz Žakob, osvrnula se na to što je Srbija povećala ciljeve za smanjenje emisija ugljen-dioksida do 2030. i 2050 godine.
„Dok je zakonodavni okvir za to na snazi, neophodno je ubrzati aktivnosti i uskladiti ih na svim nivoima - u opštinama, za i sa građanima, sa preduzećima, industrijama, trgovinom i poljoprivrednim sektorom. U vrlo kratkom vremenskom roku, dok se bavimo energetskom krizom, prioritet treba da bude efikasnija potrošnja energije za grejanje i hlađenje. Time će se smanjiti emisije ugljen-dioksida, kao i potrošnja prirodnih resursa i povećati konkurentnost privrede. UN će nastaviti da podržava Vladu Srbije u ovom nastojanju, promovišući pravedan pristup tranziciji, osmišljavajući rešenja i politike koje imaju cilj da niko ne bude izostavljen", izjavila je Žakob.
Ona je istakla da je borba protiv klimatskih promena najurgentniji izazov našeg vremena, i da kao takva mora biti u centru strateških planova i investicija nove Vlade. To će, kako je pojasnila, otvoriti višestruke mogućnosti za preduzeća, doneti korist i dobrobit građanima, ali i osnažiti mlade da izgrade novu budućnost u ovoj zemlji.
Srbija se obavezala da smanji emisije GHG za 33.3% do 2030. godine. Da bi to ostvarila, kako su istakli učesnici nacionalnog dijaloga, neophodno je sprovesti brojne aktivnosti, a najpre napuštanje fosilnih goriva u korist obnovljivih izvora energije, kao i prelazak na cirkularni model ekonomije i smanjenje otpada. To će istovremeno doprineti da se poboljša kvalitet vazduha, vode i zemljišta, i unapredi zdravlje i blagostanje stanovnika Srbije. Takođe, proizvodi i kompanije iz Srbije biće konkretniji na tržištu EU i globalno.
Učesnici i učesnice Dijaloga naglasili su da privatni sektor može da odigra značajnu ulogu u ovoj zelenoj transformaciji privrede i društva u Srbiji, kao i da sprovođenje EU Zelene agende za Zapadni Balkan može u velikoj meri da pomogne u ovoj tranziciji.
Na događaju je istaknuto da je za pravednu zelenu tranziciju, od koje će imati koristi svi građani i građanke, potrebno dodatno finansiranje, ne samo iz donatorskih sredstava, već i kroz zajmove banaka, i upotrebom inovativnih načina finasiranja kao što su zelene obveznice.
Govorilo se i o neophodnosti blagovremenog prilagođavanja na klimatske promene kako bi se zaštitili ljudski životi i sprečila šteta po imovinu, infrastrukturu i privredu. Najavljeno je da se do kraja ove godine očekuje nacrt prvog Nacionalnog plana adaptacije na klimatske promene u Srbiji.
U okviru Dijaloga prvi put je javnosti predstavljen Digitalni atlas klime Srbije. Ova onlajn platforma na osnovu meteoroloških i geoprostornih podataka daje uvid u trenutne i buduće promene klime kako za celu teritoriju Srbije, tako i za konkretne lokacije. Ovi podaci su javno dostupni, a omogućavaju bolju procenu ranjivosti i planiranje mera prilagođavanja na klimatske promene. Digitlanom atlasu klime Srbije se može pristupiti na linku: https://atlas-klime.eko.gov.rs/.
Učesnicima nacionalnog Dijaloga se putem video poruke obratio i glavni pregovarač Predsedavanja COP 27, Nj.E. Ambasador Mohamed Nasr. Takođe, u panelu o međunarodnom i evropskom kontekstu klimatskih akcija učestvovao je ambasador Egipta u Srbiji, NJ.E. Basel Salah.
U diskusijama o tome šta je potrebno preduzeti kako bi Srbija smanjila emisije gasova sa efektom staklene bašte (GHG) i na vreme se prilagodila na izmenjene klimatske uslove učestvovali su predstavnici/ce nadležnih ministarstava u Vladi Republike Srbije, Delegacije EU, agencija UN-a u Srbiji, međunarodnih finansijskih institucija, kao i privrede, naučne zajednice i mladih.
27. Konferencija drzava članica Okvirne konvencije UN o promeni klime - COP27, biće održana od 6. do 18. novembra 2022. godine, u egipatskom gradu Šarm el Šeiku. Glavni cilj ovogodišnjeg samita o klimi je da ubrza prelazak sa pregovora i planiranja akcija za klimu na njihovo sprovođenje u praksi, kao i da podstakne zemlje širom sveta da se obavežu na dodatno smanjivanje emisija GHG do kraja ove decenije.
Naime, prema procenama UN-a, smanjenje emisija GHG na koja su se zemlje do sada obavezale nije dovoljno da se rast globalne temperature zaustavi na 1,5°C. Ovu granicu, prema procenama naučnika, čovečanstvo ne bi smelo da pređe ukoliko želi da izbegne najgori scenario klimatskih promena, koji bi ugrozio opstanak živog sveta na Zemlji.
Dijalog o klimatskim promenama održan je uz podršku projekata koje UNDP sprovodi u saradnji sa Vladom Republike Srbije, uz pomoć partnera kao što su Delegacija Evropske Unije u Srbiji, Vlade Švajcarske, Švedske i Japana, Zeleni klimatski fond (GCF) i Globalni fond za životnu sredinu (GEF).
1 of 5

Saopštenje za medije
12. decembar 2022.
Radionica o socijalnim politikama u okviru Zajedničkog programa za COR - Socijalna zaštita i potrebe najugroženijih grupa stanovništva
„Sve veće cene hrane i energenata mogu imati drastičan uticaj na životne standarde dece u Srbiji. To može dovesti do porasta udela ukupnog budžeta koji se izdvaja za te stvari i smanjiti udeo koji se izdvaja za sve drugo što nije od osnovnog značaja. Izdvajanja za obrazovanje se mogu smanjiti, što bi imalo izrazito negativan uticaj na decu koja žive u nepovoljnim socio-ekonomskim prilikama. UNICEF, UNFPA i UNHCR su spremni da podrže Vladu Republike Srbije u uvođenju mera socijalne zaštite sa elementima otpornim na krize za koje se nadamo da će odgovoriti na trenutnu, ali takođe pomoći zemlji i da bolje odgovori na buduće krize“, izjavila je Deyana Kostadinova, direktorka UNICEF-a u Srbiji.
Navedeno je da podgrupe starih lica, naročito u ruralnim i udaljenim krajevima, teško zadovoljavaju svoje potrebe za hranom, higijenskim sredstvima ili lekovima.
„Iz procene uticaja siromaštva na stara lica dobili smo dragocene podatke, posebno kada je reč o njihovoj diskriminaciji, društvenoj izolaciji i siromaštvu. Kroz grupne razgovore sa najugroženijim grupama stanovništva i jednokratnu novčanu pomoć za 70 domaćinstava sa starim licima, sa posebnim fokusom na samačka domaćinstva starih lica, pored toga što smo im pomogli da ublaže posledice krize, uspeli smo da identifikujemo ljude koji su van sistema socijalne zaštite, koji žive na ivici egzistencije i ostaju nevidljivi i izostavljeni“, rekla je Borka Jeremić, šefica kancelarije UNFPA u Srbiji.
Nedavne krize izazvale su raseljenje u razmerama bez presedana. Migranti, izbeglice i tražioci azila se u ostvarivanju prava na socijalnu zaštitu susreću sa preprekama koje se iznova ponavljaju i deluju nepremostivo. Socijalna zaštita je utemeljena na principima međunarodnih ljudskih prava i predstavlja ključni alat javnih politika za građenje otpornosti, suzbijanje siromaštva i unapređenje ekonomskih i društvenih ishoda kod ugroženih pojedinaca i porodica. Može zaštititi ljude od nepredviđenih situacija u životu i eksternih kriza koje bi inače dovele do toga da padnu u siromaštvo.
„Kao deo nacionalnog sistema socijalne zaštite, prinudno raseljena lica imaju pravo na socijalnu pomoć i zaštitu u Srbiji. U okviru zajedničkog programa UN, UNHCR je dao preporuke za to kako dodatno ojačati njihov pristup pravima, kao i celokupni okvir socijalne zaštite sa elementima za reagovanje na krizne situacije. Izbeglice, tražioci azila, interno raseljena lica i lica bez državljanstva trebalo bi da budu u potpunosti uključeni u njega, kao neke od najugroženijih društvenih grupa u Srbiji. To bi značilo da im treba pružiti pravovremenu urgentnu pomoć i zaštititi njihovo blagostanje u slučaju pojave bilo kakvih specifičnih izazova, kao što su kriza u Ukrajini i pandemija virusa COVID-19“, rekla je Stefani Kraus, v.d. šefice predstavništva UNHCR-a.
Kroz zajednički program UN, Vlada Republike Srbije će dobiti podršku da ojača nacionalni okvir socijalne zaštite i politike odgovora na krizne situacije i uveća adekvatne budžetske resurse za zaštitu najugroženijih grupa stanovništva.
„Srećna sam što na ovoj radionici ne učestvuju samo predstavnici države i međunarodnih organizacija već i civilnog društva jer je sprovođenje i promovisanje Agende za 2030. godinu i COR posao svih aktera – od državnih organa do svakog pojedinca. Samo kroz uspostavljanje partnerstava i holistički pristup možemo uspeti u našoj nameri da iskoristimo razvojnu priliku koja nam se pruža, da uspostavimo viši stepen demokratije, rodne ravnopravnosti, ravnopravnosti u globalu, individualizma i saradnje u društvu“, uverena je prof. dr Slavica Đukić Dejanović, specijalna savetnica predsednice Vlade Republike Srbije zadužena za Agendu 2030.
Zajednički program UN „Jačanje socijalne zaštite u Srbiji kroz uvođenje elemenata za reagovanje na krizu/krizne situacije“ nadovezuje se na iskustva UN iz Srbije u radu na pitanjima socijale zaštite i potreba najugroženijih grupa.
O projektu:
Zajednički program UN Jačanje socijalne zaštite u Srbiji kroz uvođenje elemenata za reagovanje na krizu/krizne situacije fokusira se na jačanje sistema socijalne zaštite uvođenjem elemenata za reagovanje na krizu kako bi se ublažili socio-ekonomski uticaji uzastopnih kriza koje su pogodile zemlju.
Njegov cilj je (i) bolje prikupljanje podataka o uticaju krize na najugroženije grupe koji bi se koristili za uvođenje zakonodavnih promena sa ciljem usvajanja adaptivnog sistema socijalne zaštite, (ii) primena principa socijalne zaštite koji su otporni na krizne situacije kako bi se pružila podrška za 170 najugroženijih porodica. Projekat zajednički sprovode UNICEF (vodeća agencija) i UNFPA, uz učešće UNHCR-a i u bliskom partnerstvu sa specijalnom savetnicom premijerke za Agendu 2030, Ministarstvom za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja, drugim resornim ministarstvima, lokalnim samoupravama, Republičkim zavodom za statistiku, Crvenim krstom i Svetskom bankom. Ukupna vrednost projekta iznosi 289.200 američkih dolara i pretežno se finansira iz Zajedničkog fonda UN za COR.
1 of 5
Saopštenje za medije
31. oktobar 2022.
Za odgovor Srbije na klimatske promene važno je učešće čitavog društva
Beograd, 31. oktobar 2022. – Kako bi podstaklo sve relevantne aktere u društvu da se uključe u aktivnosti koje Srbiji mogu da pomognu da adekvatno i blagovremeno odgovori na izazov klimatskih promena, Ministarstvo zaštite životne sredine održalo je danas „Dijalog o klimatskim promenama". Događaj je organizovan u partnerstvu sa Timom Ujedinjenih nacija i Programom Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP) u Srbiji, uoči globalnog klimatskog samita Ujedinjenih nacija - COP27 u Egiptu.
Ministarka zaštite životne sredine, Irena Vujović, podsetila je da je Srbija povećala svoju klimatsku ambiciju za tri puta u okviru nedavno usvojenog revidiranog Nacionalno određenog doprinosa - NDC.
„Planiramo da do 2030. smanjimo emisije gasova sa efektom staklene bašte (GHG) za 33,3% u odnosu na nivo emisija iz 1990. godine i to u svim relevantnim sektorima", rekla je Vujović.
Prema njenim rečima, jedna od najvažnijih tema predstojećeg samita COP27 jeste povećanje finansiranja za klimatske promene, kako bi se na globalnom nivou više ulagalo u projekte prilagođavanja na klimatske uslove.
„I Srbiji je potrebno prilagođavanje na klimatske uslove na svim nivoima, od građana, preko lokalnih zajednica, pa do privrede koja treba da iskoristi šansu i postepeno prelazi na zelene, odnosno cirkularne modele poslovanja, što je u skladu i sa Zelenom agendom, kojoj smo potpuno posvećeni. Preduslov za to je prilagođavanje regulative, na čemu ubrzano radimo. Nakon usvojenog krovnog Zakona o klimatskim promenama, ministarstvo koje vodim trenutno radi i na donošenju seta propisa iz ove oblasti, poput Strategije niskougljeničnog razvoja i Programa prilagođavanja na izmenjene klimatske uslove. Naša vizija je da Srbija bude niskougljenično društvo sa konkurentnom i resursno efikasnom ekonomijom. Ako nastavimo da radimo zajedno, uz podršku naših partnera, to je cilj koji možemo da ostvarimo, za kvalitetan život građana u klimatski otpornom društvu", naglasila je Vujović.
„Suočavamo se sa dvostrukom krizom – klimatskom i energetskom, i Evropska unija je tu da podrži Srbiju konkretnim akcijama, da prevaziđe obe" istakao je NJ.E. Emanuele Žiofre, ambasador i šef Delegacije Evropske unije (EU) u Republici Srbiji", dodajući: „Kao što je najavila predsednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen, EU će pružiti direktnu budžetsku podršku u iznosu od 165 miliona eura da se izbori sa energetskom krizom. Paralelno sa time EU podržava Srbiju i da poveća svoju energetsku efikasnost u javnim i privatnim objektima i poveća udeo obnovljivih izvora energije. Pozdravljamo povećanu klimatsku ambiciju Srbije i pozivamo da se donesu dugoročne strategije za klimatsku neutralnost do 2050. godine", rekao je Žiofre.
Stalna koordinatorka Ujedinjenih nacija u Srbiji, Fransoaz Žakob, osvrnula se na to što je Srbija povećala ciljeve za smanjenje emisija ugljen-dioksida do 2030. i 2050 godine.
„Dok je zakonodavni okvir za to na snazi, neophodno je ubrzati aktivnosti i uskladiti ih na svim nivoima - u opštinama, za i sa građanima, sa preduzećima, industrijama, trgovinom i poljoprivrednim sektorom. U vrlo kratkom vremenskom roku, dok se bavimo energetskom krizom, prioritet treba da bude efikasnija potrošnja energije za grejanje i hlađenje. Time će se smanjiti emisije ugljen-dioksida, kao i potrošnja prirodnih resursa i povećati konkurentnost privrede. UN će nastaviti da podržava Vladu Srbije u ovom nastojanju, promovišući pravedan pristup tranziciji, osmišljavajući rešenja i politike koje imaju cilj da niko ne bude izostavljen", izjavila je Žakob.
Ona je istakla da je borba protiv klimatskih promena najurgentniji izazov našeg vremena, i da kao takva mora biti u centru strateških planova i investicija nove Vlade. To će, kako je pojasnila, otvoriti višestruke mogućnosti za preduzeća, doneti korist i dobrobit građanima, ali i osnažiti mlade da izgrade novu budućnost u ovoj zemlji.
Srbija se obavezala da smanji emisije GHG za 33.3% do 2030. godine. Da bi to ostvarila, kako su istakli učesnici nacionalnog dijaloga, neophodno je sprovesti brojne aktivnosti, a najpre napuštanje fosilnih goriva u korist obnovljivih izvora energije, kao i prelazak na cirkularni model ekonomije i smanjenje otpada. To će istovremeno doprineti da se poboljša kvalitet vazduha, vode i zemljišta, i unapredi zdravlje i blagostanje stanovnika Srbije. Takođe, proizvodi i kompanije iz Srbije biće konkretniji na tržištu EU i globalno.
Učesnici i učesnice Dijaloga naglasili su da privatni sektor može da odigra značajnu ulogu u ovoj zelenoj transformaciji privrede i društva u Srbiji, kao i da sprovođenje EU Zelene agende za Zapadni Balkan može u velikoj meri da pomogne u ovoj tranziciji.
Na događaju je istaknuto da je za pravednu zelenu tranziciju, od koje će imati koristi svi građani i građanke, potrebno dodatno finansiranje, ne samo iz donatorskih sredstava, već i kroz zajmove banaka, i upotrebom inovativnih načina finasiranja kao što su zelene obveznice.
Govorilo se i o neophodnosti blagovremenog prilagođavanja na klimatske promene kako bi se zaštitili ljudski životi i sprečila šteta po imovinu, infrastrukturu i privredu. Najavljeno je da se do kraja ove godine očekuje nacrt prvog Nacionalnog plana adaptacije na klimatske promene u Srbiji.
U okviru Dijaloga prvi put je javnosti predstavljen Digitalni atlas klime Srbije. Ova onlajn platforma na osnovu meteoroloških i geoprostornih podataka daje uvid u trenutne i buduće promene klime kako za celu teritoriju Srbije, tako i za konkretne lokacije. Ovi podaci su javno dostupni, a omogućavaju bolju procenu ranjivosti i planiranje mera prilagođavanja na klimatske promene. Digitlanom atlasu klime Srbije se može pristupiti na linku: https://atlas-klime.eko.gov.rs/.
Učesnicima nacionalnog Dijaloga se putem video poruke obratio i glavni pregovarač Predsedavanja COP 27, Nj.E. Ambasador Mohamed Nasr. Takođe, u panelu o međunarodnom i evropskom kontekstu klimatskih akcija učestvovao je ambasador Egipta u Srbiji, NJ.E. Basel Salah.
U diskusijama o tome šta je potrebno preduzeti kako bi Srbija smanjila emisije gasova sa efektom staklene bašte (GHG) i na vreme se prilagodila na izmenjene klimatske uslove učestvovali su predstavnici/ce nadležnih ministarstava u Vladi Republike Srbije, Delegacije EU, agencija UN-a u Srbiji, međunarodnih finansijskih institucija, kao i privrede, naučne zajednice i mladih.
27. Konferencija drzava članica Okvirne konvencije UN o promeni klime - COP27, biće održana od 6. do 18. novembra 2022. godine, u egipatskom gradu Šarm el Šeiku. Glavni cilj ovogodišnjeg samita o klimi je da ubrza prelazak sa pregovora i planiranja akcija za klimu na njihovo sprovođenje u praksi, kao i da podstakne zemlje širom sveta da se obavežu na dodatno smanjivanje emisija GHG do kraja ove decenije.
Naime, prema procenama UN-a, smanjenje emisija GHG na koja su se zemlje do sada obavezale nije dovoljno da se rast globalne temperature zaustavi na 1,5°C. Ovu granicu, prema procenama naučnika, čovečanstvo ne bi smelo da pređe ukoliko želi da izbegne najgori scenario klimatskih promena, koji bi ugrozio opstanak živog sveta na Zemlji.
Dijalog o klimatskim promenama održan je uz podršku projekata koje UNDP sprovodi u saradnji sa Vladom Republike Srbije, uz pomoć partnera kao što su Delegacija Evropske Unije u Srbiji, Vlade Švajcarske, Švedske i Japana, Zeleni klimatski fond (GCF) i Globalni fond za životnu sredinu (GEF).
***
Za više informacija, molimo Vas kontaktirajte
Nedu Kurjački, saradnicu UNDP-a za komunikacije:
neda.kurjacki@undp.org
1 of 5
Saopštenje za medije
07. novembar 2022.
Mediji - važni saveznici u zaustavljanju rodnog nasilja
Beograd, 27. oktobar 2022 – U zgradi Ujedinjenih nacija u Beogradu danas je održana debata o izveštavanju medija o nasilju prema ženama. Cilj ove diskusije bio je da se pronađe odgovor na pitanje kako mediji svojim objavama mogu da doprinesu stvaranju društva u kome će nasilje biti neprihvatljivo, a žrtve adekvatno zaštićene.
Diskusiju su zvanično otvorili Brankica Janković, poverenica za zaštitu ravnopravnosti, i Jakup Beriš, stalni predstavnik UNDP-a u Srbiji.
„Odgovornost je svih nas - da ne ćutimo i ne prelazimo olako preko široko rasprostranjene relativizacije i senzacionalizma, već da širimo svest o tome da je nasilje nad ženama najgori i najsramniji oblik kršenja ljudskih prava koji se ne sme tolerisati i pravdati, već ga treba suzbijati i kažnjavati“, poručila je Brankica Janković, poverenica za zaštitu ravnopravnosti.
Poverenica je istakla da mediji imaju važnu ulogu u razbijanju stereotipa koji vladaju u našoj patrijarhalnoj kulturi i dodala: „Nažalost, i dalje vidimo previše diskutabilno sročenih naslova i neprimerenih fotografija i zato apelujem na novinare i urednike da se u ovakvim slučajevima ne povode borbom za klikove, gledanost ili tiraž, već da imaju na umu da se radi o pitanju života za nečiju ženu, majku, sestru ili ćerku.“
Jakup Beriš, stalni predstavnik UNDP-a u Srbiji izjavio je: „Prepoznajući važnu ulogu koju mediji imaju u društvu i njihovu moć da određene teme stave u fokus i oblikuju javno mnjenje, UNDP, zajedno sa drugim agencijama UN-a, podržava novinare i novinarke da etički izveštavaju o nasilju prema ženama. U partnerstvu sa nacionalnim i lokalnim javnim institucijama i medijima doprinosimo ostvarenju rodne ravnopravnosti i stvaranju okruženja u kome se nasilje prema ženama ne toleriše.“
Članice grupe Novinarke protiv nasilja, Jovana Gligorijević (Vreme), Ana Manojlović (RTS) i Iva Parađanin (Tampon zona), poručile su da je od ključne važnosti da urednici razumeju da je nasilje prema ženama specifična tema i da na teren treba da šalju novinarke i novinare sa odgovarajućim znanjem i iskustvom, kao i da omoguće dodatnu edukaciju svojih redakcija o ovoj temi. One su dodale da je važno da mediji izveštavanje o pojedinačnim slučajevima nasilja iskoriste kao povod da osvetle čitav fenomen nasilja, njegove uzroke i posledice, ne samo za žrtvu, već i za širu zajednicu.
„Mi se trudimo, a mislim da u tome i uspevamo, da se pridržavamo smernica na koje su do sada nebrojeno puta ukazivale organizacije civilnog društva koje su posvećene ovom pitanju, kao i novinarke iz grupe Novinarke protiv nasilja. Veoma vodimo računa da ni na koji način ne učestvujemo u sekundarnoj viktimizaciji. Na žalost, nisu svi zaposleni imali priliku da učestvuju u treninzima za novinare kako da izveštavaju o ovoj osetljivoj temi. Međutim, imamo dovoljno onih koji jesu i koji uvek reaguju kada se pojavi vest o femicidu ili nasilju prema ženama i daju smernice kako na etički ispravan način prići temi i plasirati informaciju. Trudimo se da se problemom nasilja prema ženama bavimo fenomenološki i da ponudimo rešenja. Tako biramo i sagovornike“, rekao je Igor Božić, programski direktor televizije N1.
Glavni urednik Kurira Aleksandar Đondović napomenuo je da je Adria Media Group uvela funkciju menadžera za etičke standarde i time napravila korak ka samoregulaciji.
„U poslednje dve i po godine sistemski radimo na unapređenju etičkih standarda u Kuriru, a napredak je postignut i kada je reč o izveštavanju o nasilju prema ženama. Permanentnim radom sa redakcijom, pre svega stalnom edukacijom zaposlenih, iz godine u godinu imamo sve bolje rezultate i veliko je zadovoljstvo što to, osim zaposlenih, primećuju i čitaoci, ali i kolege iz drugih medija i asocijacija. Naš cilj je da kao ’premium tabloid’ pokažemo da je moguće da budemo aktuelni, brzi i atraktivni, uz poštovanje etike", dodao je Đondović.
Dragan Kecman, glavni i odgovorni urednik magazina Story rekao je da ’lifestyle’ mediji namenjeni ženskoj publici sa sve većom dozom ozbiljnosti prilaze temi nasilja prema ženama, kao i da je u poslednjih nekoliko godina došlo do velike promene u izveštavanju i obradi konkretnih slučajeva na javnoj sceni.
„Nažalost, ovom temom se svi u lifestyle medijima bavimo uglavnom kada su ili nasilnik ili žrtva pripadnici džet-seta, muzičke ili glumačke scene i nedostaje volje da zainteresujemo čitaoce da uče o ovome i kroz intervjue sa psiholozima ili predstavnicima institucija. Ono što svima u mojoj branši zameram je što vrlo brzo zaboravljaju ili ’praštaju’ osuđenim nasilnicima sa javne scene i prema njima se odnosimo kao da se nikad ništa nije desilo", dodao je Kecman.
Ovom prilikom, Marija Janković, urednica fotografije u nedeljniku Vreme otvorila je izložbu fotografija i ilustracija „Slikom do promene“, koje pokazuju kako na etički način oslikati problem nasilja prema ženama. Izložba, koja će biti postavljena u zgradi Ujedinjenih nacija do 10. decembra 2022. godine, predstavlja uži izbor iz baze koju mediji mogu besplatno da koriste, a dostupna je na linku: https://novinarkeprotivnasilja.org/izvestavamo-eticki/no-baza/no-foto-obuka/.
Grupa „Novinarke protiv nasilja“ izradila je Smernice i razvila trening za novinarke i novinare, kako bi im pomogla da u svim segmentima novinarskog rada etički izveštaju o nasilju prema ženama - od ponašanja na terenu, preko odnosa prema žrtvama nasilja, svedocima i svedokinjama, do izbora sagovornika i sagovornica, kao i preciznih formulacija koje mogu da koriste pri pisanju teksta i formulisanju naslova.
Ova panel diskusija je organizovana u okviru projekta „Integrisani odgovor na nasilje nad ženama i devojčicama u Srbiji III“, koji uz podršku Vlade Švedske i u partnerstvu sa Vladom Republike Srbije, zajednički sprovode UNICEF, UN Women, UNFPA i UNDP.
1 of 5
Saopštenje za medije
24. oktobar 2022.
UN u Srbiji pozvale na promovisanje kulture dijaloga, tolerancije i jednakosti na koncertu Muzika za mir povodom 77. godišnjice organizacije
Ovaj jedinstven događaj okupiće više od 15 talentovanih umetnika i umetnica, različitih kulturnih, društvenih i nacionalnih pozadina, iz 10 zemalja Balkana i sveta na jedinstvenom nastupu u Beogradu, pozivajući na mir u celom svetu, smirivanje konflikata i promociju međunarodne solidarnosti, empatije i saradnje, kako bi izgradili bolji, sigurniji i održiviji svet i budućnost za sve.
“Želim da ponovim poziv Ujedinjenih nacija svim odgovornim stranama, da rade na rešenjima, politikama, političkim i diplomatskim odlukama, koje spajaju ljude i jačaju socijalnu koheziju. Pozivamo građane i njihove predstavnike da neguju solidarnost, različitosti, dostojanstvo i nediskriminaciju, odnosno, da promovišu kulturu mira, dijaloga, tolerancije i jednakosti – svakog dana i u svim okolnostima”, rekla je Fransoaz Žakob, stalna koordinatorka Ujedinjenih nacija u Srbiji. “Na Dan Ujedinjenih nacija, obnavljamo nadu, veru i ubeđenje u sve što možemo postići kada radimo zajedno. Tim Ujedinjenih nacija nastaviće da podržava novu Vladu i sve naše partnere, ka ubrzanju implementacije Agende 2030”, istakla je ona.
Jedna od glavnih uloga Ujedinjenih nacija je prevencija konflikata, korišćenjem diplomatije i medijacije. “Da bismo dali šansu miru, dugoročnom i održivom miru, ovde u regionu, u Evropi i na celom svetu, moramo svoj zadatak da ispunjavamo posvećeno, uporno i inkluzivno. Moramo da prihvatamo razlike i da živimo u miru, da angažujemo sve one koji se zalažu za mir, uključujući najmlađe i najstarije, žene i muškarce, biznise, akademiju, studente i lidere – moramo ih uključiti sve. U našim zajedničkim naporima za mir, Ujedinjene nacije ostaju pouzdan partner Srbije, u njenim političkim naporima, kao i u zalaganjima za izgradnju i ostvarenje mira“ – izjavila je Mari Jamašita, predstavnica generalnog sekretara i direktorka Kancelarije UN u Beogradu.
Republika Srbija je pouzdan partner Ujedinjenih nacija u ostvarivanju zajedničikih ciljeva „Poseban prioritet je postizanje ciljeva Agende za održivi razvoj do 2030. godine, a u vezi sa ciljevima ključnim smatramo aktivnosti na nacionalnom nivou, usmerene na širok spektar pitanja, među kojima bih hteo da naglasim važnost rodne ravnospravnosti, zaštitu i osnaživanje položaja žena i ranjivih kategorija“, izjavio je Milan Milanović, v.d. pomoćnika ministra spoljnih poslova za multilateralunu saradnju. „U saradnji sa Ujedinjenim nacijama preduzimaju se konkrenti koraci u oblasti bržeg napretka u ostvarivanju borbe protiv klimatskih promena, održive zelene i inkluzivne ekonomije i socijalne jednakosti“, dodao je Milanović.
O Danu Ujedinjenih nacija
Današnji dan 24. oktobar obeležava se od 1945. kada je Povelja UN stupila na snagu. Dan Ujedinjenih nacija svake godine pruža priliku za osnaživanje naše Zajedničke agende i potvrđivanje vrednosti i prinicipa Povelje UN, kojima se vodimo već 77 godina.
Više informacija:
Aleksandra Stamenković, predstavnica za komunikacije, Kancelarija stalnog koordinatora UN u Srbiji, e-mail: aleksandra.stamenkovic@un.org
1 of 5
Saopštenje za medije
09. novembar 2022.
Svaki peti adolescent prijavljuje nervozu - u planu jačanje psihosocijalne podrške deci i adolescentima
Beograd, 19. oktobar 2022 - Čak 17 odsto dece i mladih u Srbiji primetilo je pogoršanje mentalnog zdravlja tokom pandemije, svaki šesti adolescent od 16 do 17 godina u našoj zemlji je pod rizikom lošeg mentalnog zdravlja, a više od 21 odsto na nedeljnom nivou prijavljuje nervozu. Ovo su samo neki od rezultata predstavljenih na konferenciji Ka boljem mentalnom zdravlju adolescenata i mladih u Srbiji, koja ima za cilj unapređenje sistema podrške mladima u oblasti psihosocijalne pomoći. Događaj je organizovao UNICEF u saradnji sa Vladom Republike Srbije i drugim relevantnim institucionalnim partnerima i organizacijama civilnog društva.
Konferencija je okupila domaće i međunarodne stručnjake različitih profila, predstavnike Ministarstva zdravlja, Ministarstva prosvete nauke i tehnološkog razvoja, Ministarstva za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja, Ministarstva omladine i sporta, Instituta za mentalno zdravlje i Klinike za psihijatrijske bolesti „Dr Laza Lazarević“. Događaju su prisustvovali i predstavnici domova zdravlja, škola i centara za socijalni rad iz Kragujevca, Subotice i Zrenjanina u kojima se sprovodi program razvoja usluga usmerenih na psihosocijalnu podršku i mentalno zdravlje mladih.
Uvodnim govorom događaj je otvorila Deyana Kostadinova, direktorka UNICEF-a u Srbiji, ističući da ovaj dečji fond Ujedinjenih nacija, u saradnji sa Ministarstvom zdravlja Republike Srbije, radi na razvoju inovativnih načina za jačanje i unapređenje sistema za zaštitu mentalnog zdravlja i psihosocijalnu podršku za dobrobit dece i mladih.
„Dobra briga za mentalno zdravlje dece i adolescenata počinje mobilizacijom cele zajednice i izgradnjom otpornog društva. Ključni koraci su jačanje multisektorskog sistema podrške i procesa unutar postojećih struktura, i uspostavljanje kanala za upućivanje dece iz jednog u drugi sistem zaštite – primarne zdravstvene zaštite, socijalne zaštite, obrazovnog sistema. UNICEF je, kao i uvek, spreman da podrži Vladu Republike Srbije da se uspostavi taj sistem i da se obezbedi dobro mentalno zdravlje i blagostanje dece, adolescenta i njihovih roditelja i staratelja. Stigma i predrasude vezane za probleme mentalnog zdravlja su sveprisutni pa zato adolescente treba podstaknuti da se otvore i da govore o tome kako se osećaju, da se obrate nekom za pomoć ukoliko im je potrebna, kao i da se u taj proces uključe mladi“, izjavila je Deyana Kostadinova, direktorka UNICEF-a u Srbiji.
Kao rezultat konferencije organizovane povodom obeležavanja Svetskog dana mentalnog zdravlja, biće formirana mreža posvećenih profesionalaca, donosilaca odluka i mladih koji će doprineti daljem jačanju razvoja sistema zaštite mentalnog zdravlja i psihosocijalne podrške deci i adolescentima u Srbiji.
„Naš sistem obrazovanja koncipiran je tako da mladima ugrađuje znanja, veštine i stavove značajne za različite životne situacije koji zahtevaju njihovu funkcionalnu primenu. Jedna od međupredmetnih kompetencija je odgovoran odnos prema zdravlju i teme o zdravim životnim stilovima i navikama predviđene su u programima nastave i učenja za svaki razred, i to u okviru programskih sadržaja obaveznih predmeta, projektne nastave i slobodnih nastavnih aktivnosti.
Sa druge strane, obrazovni sistem je uspostavljen tako da reaguje i na akutne situacije rizičnog ponašanja, ali, ono što je važnije, naše škole sprovode i spektar aktivnosti koje ovakva nepoželjna ponašanja preveniraju. Škole, ne samo da preduzimaju mere pojačanog vaspitnog rada prema svim učenicima, već rade i na jačanju porodice i njene vaspitne uloge u cilju pružanja roditeljske adekvatne podrške deci.
Roditelji i škole, i njihova dvosmerna i konstruktivna saradnja ključni za adekvatan odgovor. Najvažnije je da mlade edukujemo o značaju mentalnog zdravlja i utičemo na otklanjanje stigme koja može dovesti do diskriminacije i sprečavanja dece i mladih da traže pomoć stručnih lica. Potrebno ih je ohrabriti da sa roditeljima, nastavnicima i nekim stručnim osobama podele ono o čemu razmišljaju i ono što osećaju. Važno je, pre svega, izgraditi poverenje i uspostaviti jedan otvoren odnos koji će omogućiti otvoren razgovor s mladima o problemima sa kojima se suočavaju i o tome kako društvena zajednica može da pomogne“, izjavila je Slavica Đukić Dejanović, specijalna savetnica premijerke i prvog potpredsednika Vlade Republike Srbije.
Konkretni očekivani ishodi su iskazana posvećenost donosioca odluka o revidiranju relevantnih programa, unapređenje znanja o najnovijim naučnim saznanjima i pristupima za podršku poboljšanju mentalnog zdravlja mladih. Osim toga, očekuje se i formiranje predloga za osnivanje međuresorne grupe za sprovođenje aktivnosti praćenja programa, kao i smanjenje stigme koja prati adolescente, roditelje i mlade.
„Iako je važnost promovisanja i zaštite mentalnog zdravlja i dobrobiti dece i adolescenata očigledna, takođe moramo da se pozabavimo mentalnim zdravljem u celom društvu, uključujući mentalnim zdravljem radnika, starijih ljudi, onih koji žive sa hroničnim bolestima, žrtvama nasilja, kao i drugima. Bitno je da sve bude bazirano na naučnim saznanjima, treba da čujemo od zajednice koji su to problemi koji postoje i da pružimo podršku u skladu sa tim uvidima“, smatra Fabio Skano, predstavnik Svetske zdravstvene organizacije za Srbiju i specijalni izaslanik regionalnog direktora SZO za Zapadni Balkan.
Kada je reč o Nacionalnom programu zaštite mentalnog zdravlja u Republici Srbiji za period 2019-2026, u njemu se ističe neophodnost unapređenja mentalnog zdravlja posebno osetljivih grupa kao što su mladi. U sklopu njega, Ministarstvo zdravlja Republike Srbije u saradnji sa UNICEF-om u Srbiji radi na razvoju inovativnih načina za jačanje i unapređenje sistema za zaštitu mentalnog zdravlja i psihosocijalnu podršku za dobrobit ove grupe građana.
„Na svima nama, koji želimo da damo doprinos oblasti mentalnog zdravlja, je da se potrudimo da čujemo naše mlade, da zajedno nađemo pravi put i izgradimo kvalitetnu mrežu podrške, da pomognemo roditeljima i od malih nogu utičemo na razvoj empatije i budemo oni koji će odvojiti vreme da saslušaju drugoga i pitaju ,Kako si?’. Naša kampanja i postavlja ovo pitanje ,Kako si, ali stvarno?’ i možda nećemo odmah dobiti potpuno iskren odgovor na ovo pitanje, ali je od velikog značaja da ne zaboravimo da ga ponovimo sledećom prilikom”, izjavila je Milica Veljković, članica UNICEF grupe mladih za podršku mentalnom zdravlju.
Sveukupni napori usmereni su ka razvoju svesti o higijeni mentalnog zdravlja i jačanju kapaciteta stručnjaka za rano otkrivanje znakova poremećaja i kriza, pružanje i praćenje efikasnosti usluga zaštite mentalnog zdravlja i psihosocijalne podrške mladima. Prioritet je i poboljšanje pristupa različitim uslugama prilagođenim uzrastu, identifikovanje potreba za izmenu relevantnih politika tokom pilotiranja ovog programa, kao i njegovu primenu buduću primenu širom Srbije.
UNICEF u Srbiji planira da u saradnji sa privatnim sektorom i poslovnom zajednicom kreira održiva rešenja kako bi se kreirao sistem podrške za mlade ljude i adolescente u Srbiji koji se suočavaju sa problemima mentalnog zdravlja.
UNICEF u Srbiji i Maybelline udružili su snage i započinju zajedničku kampanju kako bi mlade osobe koje se suočavaju sa izazovima koji prevazilaze njihove snage dobile stručnu podršku. Zahvaljujući podršci Maybelline, mladi će svakoga dana od 18 do 22 sata putem chat-a na platformi svejeok.rs, moći da razgovaraju o problemima koji ih tište.
1 of 5
Najnoviji izvori
1 / 11
Resursi
03. novembar 2022.
1 / 11