Najnovije
Saopštenje za medije
10. mart 2025.
Ujedinjene nacije u Srbiji i Vlada Srbije zajedno rade na Okviru saradnje za održivi razvoj za period 2026-2030.
Saznajte više
Saopštenje za medije
24. februar 2025.
Potpisan sporazum za unapređenje otpornosti šuma u Srbiji kroz projekat FOREST Invest
Saznajte više
Priča
06. decembar 2024.
Digitalna realnost: odlajkuj nasilje - kampanja za zaustavljanje rodno zasnovanog nasilja u srbiji
Saznajte više
Najnovije
Ciljevi održivog razvoja u Srbiji
Ciljevi održivog razvoja predstavljaju globalni poziv na akciju, kako bi sprečili siromaštvo, zaštitili životnu sredinu i klimu, i osigurali da svi ljudi žive u miru i prosperitetu. Ovo su ciljevi na kojima UN u Srbiji radi:
Priča
18. jun 2024.
Matilde Mort preuzela funkciju nove stalne koordinatorke UN-a u Srbiji
Beograd, 17. jun 2024 – Matilde Mort je zvanično preuzela funkciju nove stalne koordinatorke Ujedinjenih nacija u Srbiji nakon što je predala akreditive Ministru spoljnih poslova, Marku Đuriću, čime je označen početak njene uloge u unapređenju saradnje između Srbije i Ujedinjenih nacija.Sa više od tri decenije iskustva, gospođa Mort ima dugogodišnje iskustvo u oblastima Agende 2030 za održivi razvoj, zaštite životne sredine i klimatskih promena, upravljanja, socijalne politike i smanjenja rizika od katastrofa. Njene prethodne pozicije uključuju funkciju stalne predstavnice Programa UN za razvoj (UNDP) u Ekvadoru, kao i razne rukovodeće uloge unutar UNDP-a u Nikaragvi, Paragvaju, Argentini i regionalnom habu za Latinsku Ameriku i Karibe u Panami. Takođe je sprovodila istraživanja i predavanja o održivom razvoju i klimatskim promenama. Gospođa Mort je doktorirala iz oblasti ljudske i ekonomske geografije sa specijalizacijom u oblasti sredstava za život i održivosti, magistrirala međunarodnu ekonomiju i poslovnu administraciju i ima diplomu društvenih nauka sa Univerziteta u Geteborgu, Švedska.Očekuje se da će njeno imenovanje dodatno ojačati tekuću saradnju i razvojne napore između Srbije i Ujedinjenih nacija. , filtered_html

Priča
31. januar 2025.
Digitalna realnost: odlajkuj nasilje - kampanja za zaustavljanje rodno zasnovanog nasilja u srbiji
Otkrivanjem umetničke instalacije Digitalna realnost, koja na ogledalima velikih dimenzija prikazuje jezik rodno zasnovanog nasilja kojem su 20 poznatih žena na platformi X bile izložene, Srbija se priključila jednoj od najvećih globalnih kampanja, 16 dana aktivizma protiv rodno zasnovanog nasilja, u organizaciji Kancelarije Ujedinjenih Nacija za rodnu ravnopravnost i osnaživanje žena, UN Women u Srbiji, uz podršku Ambasade SAD u Srbiji, EU delegacije, Pravosudne akademije, Ministarstva pravde Republike Srbije, Poverenice za zaštitu ravnopravnosti i organizacija civilnog društva. Pretnje, uvrede i omalovažavanja prikazana u ovoj instalaciji deo su jezika rodno zasnovanog nasilja kojem su korisnice društvenih mreža u Srbiji svakodnevno izložene, sa fokusom na profile na platformi X dvadeset javnosti dobro poznatih žena, iz različitih profesija, od kojih su neke učesnice kampanje 16 dana aktivizma protiv nasilja prema ženama. Uz pomoć ogledala preko kojih su prikazane poruke, posmatrači i posmatračice, stavljeni su u krhku poziciju izloženosti rodno zasnovanom govoru mržnje koji ne sme biti relativizovan i zanemaren, i na koji kao društvo moramo da reagujemo. Instalacija je kreirana u saradnji sa umetnicom Ivom Kuzmanović.Na događaju održanom u EU kući pokrenuta je i incijativa #OdlajkujNasilje, uz prisustvo agentkinja promena Zejne, Anđelke Stević Žugić, Maje Uzelac, Lane Nikolić i Marije Lukić, koja ima za cilj podizanje svesti da je slanje neželjenih sadržaja u inboks i javno ponižavanje devojaka i žena na društvenim mrežama, danas najčešći oblik nasilja u digitalnom prostoru.“Nalazi nedavnog istraživanja UN Women sprovedenog u Srbiji veoma su zabrinjavajuci, 84% žena i devojaka koje su bile izložene uvredljivom sadržaju na internetu veruju da su same krive za poniženje koje su pretrpele. Moramo se suprotstaviti toksičnim narativima, pozvati počinioca na odgovornost i stvoriti online prostore koji osnažuju, a ne ugrožavaju žene i devojke”, izjavio je Paul Jukic, politički savetnik ambasade SAD u Srbiji.“Evropska unija podržava politike nulte tolerancije prema nasilju nad ženama i devojčicama online i offline. U današnjem digitalnom dobu posvećeni smo borbi protiv govora mržnje na mrežama i stvaranju bezbednih digitalnih prostora za sve žene i devojke“, izjavila je Plamena Halacheva, zamenica šefa delegacije EU u Srbiji. „Tokom kampanje 16 dana aktivizma želimo da ukažemo da je digitalno nasilje itekako stvarno, itekako ozbiljno i da ostavlja strašne posledice, a od njege se često ne može pobeći. I svi moramo da budemo svesni da je ono jednako ozbiljno kao i svako drugo nasilje i da bi tako trebalo da bude i tretirano“, izjavila je Brankica Janković, Poverenica za rodnu ravnopravnost.„Žrtve digitalnog nasilja moraju da uživaju zaštitu, moraju da budu osnažene, ali i taj postupak mora da se završi na efekasan način, naravno i sa adekvatnom sankcijom. Kroz to onda žrtve i potencijalne žrtve su svesne da mogu da se izbore i da budu zaštićene”, izjavio je Nenad Vujić, direktor Pravosudne akademije.“U Srbiji svaka četvrta osoba izložene je nekom obliku nasilja, u svetu svaka treća devojčica do 15 godina je doživala digitalno nasilje. Digitalno nasilje ima štetne posledice i isto je kao i bilo koje drugo nasilje“, izjavila je Milana Rikanović, direktorka kancelarije UN Women u Srbiji.Čak 84% devojaka i žena u Srbiji misle da su same odgovorne za preživljeno digitalno nasilje, a 54% njih smatra da počinioci nemaju svest o posledicama i veruju da je njihov postupak bezazlen i prolazan, govore preliminarni podaci prvog nacionalnog istraživanja predstavljeni u okviru inicijative #Odlajkuj nasilje. I javne ličnosti poručuju – odlajkuj nasilje.„Ja nisam kriva što postojim, što sam žena, što sam Romkinja, što sam pevačica ili što sam lepa. Svi mi živimo te duple živote, ovaj realni i sajber život. Ja sam na različite načine naučila da nisam ja kriva i da se ne osećam manje vrednom.” izjavila jeZejna, pevačica.“Ni jedna od nas žena koje su doživele digitalno nasilje nije kriva za tuđe ponašanje. To su ljudi koji možda žive oko nas, možda kupujemo u istoj prodavnici, možda živimo u istom ulazu a možda živimo sa njima u istoj kući, a da to i ne znamo. Zato smatram, uz sve apele, da bi trebalo da naučimo na šta imamo pravo“, izjavila je Anđelka Stević Žugić, glumica.„Mislim da smo u velikoj meri zastrašene i da se veliki broj nas plaši toga kako ćemo biti prikazane online i kako će zapravo naši videi, naši postovi, naše poruke i komentari biti zloupotrebljeni. Moja uloga danas je da ohrabrim žene koje dolaze iz osetljivih društvenih grupa, da puste svoje glasove da se čuju i da bude glasne, da brišu komentare i da se ne upuštaju u rasprave na mrežama“, izjavila je Lana Nikolić, aktivistkinja.„Ja sam prijavljivala nasilje više pod 20 puta, koje se dešavalo u realnom životu i u digitalnoj sferi, ali ne mogu da kažem da imam lepa iskustva u vezi sa prijavljivanjem, jer na žalost institucije nisu reagovale onako kako bi trebalo da reaguju”, izjavila je Marija Lukić, aktivistkinja.“Ćutanjem se normalizuje nasilje i ako to ne želimo, moramo da kada odemo na Internet, budemo svesni nasilja koje je svakodnevno, i potrebno je da ga prijavljujermo. To jeste teško ali zato to i ne radimo i to jeste jedan od razloga zašto nasilje i dalje postoji“, izjavila je Maja Uzelac, spisateljica i rediteljka., filtered_html
1 of 5

Priča
17. decembar 2024.
Monodrama „Zlostavljanje“: Za život bez straha i dostojanstvo svake žene i devojčice
Monodrama „Zlostavljanje“: Za život bez straha i dostojanstvo svake žene i devojčiceU okviru kampanje „16 Dana aktivizma protiv nasilja nad ženama“, poverenica za zaštitu ravnopravnosti Brankica Janković i Ujedinjene nacijame u Srbiji organizovali su posebno izvođenje monodrame "Zlostavljanje" koja je zasnovana na istoimenoj pripoveci nobelovca Ive Andrića. Priča o Anici je potresna priča o emotivnom i verbalnom nasilju u braku, koja snažno oslikava ne samo položaj žene tog vremena, već i izazove sa kojima se i danas mnoge suočavaju. Andrićeva junakinja naglašava važnost prepoznavanja svih oblika nasilja i ohrabruje žrtve da ne trpe u tišini jer nisu krive niti smeju ostati same.„Jedan čovek, pogotovu jedna žena, mora u odbrani svojih prava i svoje ličnosti da se osloni na druge ljude i na svoje pravo onakvo kakvo je formulisano u zakonima, ili bar u shvatanjima i navikama društva`, piše Andrić. Obrazovanje i kultura najviše mogu doprineti da se oslobodimo stereotipa i predrasuda o očekivanim ulogama žena i muškaraca u društvu, ali i lažnih vrednosti, čineći više nego od raznih strategija i akcionih planova. Nasilje prema ženama tiče se svih nas i zato moramo odlučno stati u odbranu prava na život i dostojanstvo svake žene i devojčice“, izjavila je poverenica za zaštitu ravnopravnosti Brankica Janković.U svom obraćanju, Matilde Mordt, stalna koordinatorka UN u Srbiji, istakla je ključnu ulogu umetnosti u društvenim promenama, rekavši: "Umetnost ima moć da preispituje društvene norme i podstiče diskusiju. Kroz izvođenja sadržaja poput 'Zlostavljanja', ne podižemo samo svest već inspirišemo zajedničku akciju da se promene kulturne percepcije i razbiju stereotipi u osnovi nasilja. Ujedinjene nacije ostaju posvećene stvaranju okruženja ravnopravnosti i osnaživanju onih koji su pogođeni, osiguravajući da svaka žena i devojčica može živeti dostojanstveno i bez straha".Nasilje u porodici i rodno zasnovano nasilje nesrazmerno više pogađaju žene i devojčice, pri čemu se mnoge ne osećaju dovoljno sigurno da prijave svoja iskustva. Podaci Ujedinjenih nacija pokazuju da svaka treća žena širom sveta doživljava fizičko ili seksualno nasilje tokom svog života. Istraživanje Poverenika za zaštitu ravnopravnosti ukazuje da su strah od nasilnika, sramota, društvena osuda, ekonomske ranjivosti i nepoverenje u institucije glavni razlozi zbog kojih žene oklevaju da prijave nasilje u porodici. Ono što bi ih moglo ohrabriti da naprave taj korak su podrška porodice i prijatelja, podrška institucija i finansijska pomoć.Monodramu „Zlostavljanje“ izvodi dramska umetnica Milica Janković, u režiji dramskog umetnika Tihomira Stanića., filtered_html
1 of 5

Priča
05. novembar 2024.
Održan Dijalog o klimatskim promenama 2024
Beograd, 4. novembar, 2024 – Ministarstvo zaštite životne sredine održalo je danas „Dijalog o klimatskim promenama“, da bi zajedno sa relevantnim akterima u društvu sagledalo kako da Srbija dodatno smanji emisije gasova sa efektom staklene bašte (GHG), a zelenu tranziciju iskoristi za dalji razvoj privrede i društva. Događaj je organizovan u partnerstvu sa timom Ujedinjenih nacija (UN) u Srbiji i Programom Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP), uoči ovogodišnje globalne konferencije UN-a o klimatskim promenama – COP29, u Azerbejdžanu.U Dijalogu su učestvovali predstavnici i predstavnice nadležnih ministarstava u Vladi Srbije, međunarodnih razvojnih partnera, domaćih i međunarodnih finansijskih institucija, privrede, kao i agencija UN-a u Srbiji. Na otvaranju događaja, državna sekretarka u Ministarstvu zaštite životne sredine Sandra Dokić, navela je da je Srbija je izuzetno ranjiva na promene klime i da Program prilagođavanja na izmenjene klimatske uslove definiše 25 prioritetnih mera koje su neophodne da bi se smanjili budući gubici i unapredila spremnost društva na klimatske rizike, posebno u sektoru poljoprivrede, gde su štete u prethodnim godinama bile izrazito visoke. „Kroz Strategiju niskougljeničnog razvoja, Program prilagođavanja na izmenjene klimatske uslove, Integrisani nacionalni energetski i klimatski plan, kao i buduće politike – pre svega Strategiju zaštite životne sredine, gradimo temelje za održivu, konkurentnu, resursno efikasu i privredu otpornu na klimatske promene. Posvećeni smo ubrzanju energetske tranzicije i inovacijama, jer jedino kroz saradnju i održive modele možemo ostvariti klimatski neutralan razvoj“, naglasila je Dokić i dodala da je Ministarstvo zaštite životne sredine, po uzoru na EU, uspostavilo sistem za izdavanje dozvola za emisije GHG operaterima energetskih i industrijskih postrojenja, koji je digitalizovan i operativan. Zamenica šefa Delegacije EU u Srbiji, Plamena Halačeva, poručila je da EU nastavlja da podržava sprovođenje Zelene agende, kako bi pomogla Srbiji da odgovori na klimatske promene i dekarbonizuje privredu. „Podržavamo unapređenje zakonodavnog okvira i javnih politika, ulažemo u unapređenje veština ljudi i u inovacije malih i srednjih preduzeća koje doprinose pravednoj zelenoj tranziciji, kao i u smanjenje emisija u oblasti energetike, saobraćaja i poljoprivrede prelaskom na obnovljive izvore energije, poboljšanjem energetske efikasnosti i podsticanjem održive poljoprivrede“, istakla je Halačeva i dodala da će, zahvaljujući Zelenom dogovoru, EU ispuniti cilj da do 2030. godine smanji svoje neto emisije GHG za najmanje 55% u poređenju sa nivoima iz 1990.Na Dijalogu je bilo reči o tome kako unapređenje javnih politika može da doprinese prilagođavanju Srbije na klimatske promene i većoj upotrebi obnovljivih izvora energije za koje u zemlji postoji potencijal, poput geotermalne energije i biometana. „Postavili smo kao cilj da do 2030. skoro svaki drugi megavat-sat bude proizveden iz obnovljivih izvora. Do tada će na mrežu biti dodato ukupno oko 3,5 GW novih kapaciteta iz OIE, iz javnih i privatnih investicija. Zajedno sa značajnim povećanjem energetske efikasnosti u domaćinstvima i javnim objektima, do kraja decenije emisije štetnih gasova treba da budu 40,3 odsto manje nego 1990“, rekla je pomoćnica ministarke rudarstva i energetike za međunarodnu saradnju i EU integracije, Jovana Joksimović.Ona je navela da će, zahvaljući završenim postrojenjima za odsumporavanje u TE Kostolac B i u Tentu A, te nakon izgradnje istog postrojenja za Tent B, više od 90 odsto termo-kapaciteta u Srbiji biti potpuno ekološki prihvatljivo na nivou evropskih standarda, što znači i bolji kvalitet vazduha.U posebnom fokusu Dijaloga je bilo pitanje obezbeđivanja stabilnih izvora finansiranja za sprovođenje zelene tranzicije, kako bi privreda nastavila da raste uz očuvanje životne sredine i unapređenje kvaliteta života građana i građanki.Dijalog je organizovan uoči 29. Konferencije država članica Okvirne konvencije UN-a o promeni klime - COP 29, koja se održava od 11. do 22. novembra u Bakuu. U fokusu ovogodišnje konferencije će biti zajednički napori država za ograničavanje globalnog zagrevanja i prilagođavanje uticaju klimatskih promena, kao i obezbeđivanje finansiranja za ostvarenje ovih ciljeva. “Our world is at a critical crossroads, facing the urgent challenge of global climate change that demands immediate and robust action from all countries and actors. Serbia, with its commitment and efforts, is well-positioned to amplify its climate actions. It is imperative for Serbia to accelerate its efforts across all sectors through coordinated and integrated strategies to ensure a sustainable and inclusive future”, stated Matilde Mordt, UN Resident Coordinator in Serbia.“Naš svet je na ključnoj prekretnici, suočen sa gorućim problemom klimatskih promena koji zahteva trenutnu i snažnu akciju svih zemalja i aktera. Zahvaljujući dosadašnjoj posvećenosti i naporima, Srbija je u dobroj poziciji da dodatno ojača svoj odgovor na klimatske promene. Važno je da Srbija ubrza svoje aktivnosti u svim sektorima, kroz koordinisane i integrisane strategije, kako bi obezbedila održivu i inkluzivnu budućnost”, izjavila je Matilde Mort, stalna koordinatorka UN-a u Srbiji.U okviru Dijaloga, Agencija UN-a za rodnu ravnopravnost i osnaživanje žena organizovala je diskusiju „Žene u centru klimatskih politika i akcija: povećana otpornost na klimatske promene kroz unapređenje rodne ravnopravnosti”, na kojoj je istaknuto da je uključivanje rodne perspektive u klimatske politike i finansiranje ključno za postizanje pravednijih, inkluzivnijih i održivijih rešenja u borbi protiv klimatskih promena. Takođe je organizovana izložba inovativnih proizvoda koji su nastali reciklažom i ponovnom upotrebom “otpada” u skladu sa principima cirkulane ekonomije: od maske za lice i biosapuna do građevinskih materijala.Dijalog o klimatskim promenama održan je uz podršku projekata koje UNDP sprovodi u partnerstvu sa Vladom Republike Srbije, zahvaljujući finansiranju koje su obezbedile Evropska unija, vlade Švajcarske, Švedske i Srbije, kao i Globalni fond za životnu sredinu (GEF). , filtered_html
1 of 5

Priča
31. oktobar 2024.
“Da kliknemo sa građanima” - tehnologija u službi građanki i građana
Beograd, 31. oktobra 2024. godine – Danas je u zgradi Ujedinjenih nacija (UN), u prisustvu visokih zvaničnika Vlade Republike Srbije, Delegacije Evropske unije u Srbiji, kancelarije stalne koordinatorke UN-a u Srbiji i UN agencija, najavljen početak rada Centra za razvoj digitalnih usluga sa korisnicima pri Kancelariji za IT i eUpravu. Centar je deo nove inicijative “Da kliknemo sa građanima”, čiji je cilj da podrži kontinuirano uključivanje građanki i građana u proces dizajniranja elektronskih javnih usluga. Ova inicijativa predstavlja nastavak partnerstva i podrške UN-a Vladi Srbije u sprovođenju digitalne transformacije i unapređenju kvaliteta i dostupnosti javnih usluga za sve, a posebno za najranjiviju populaciju. Realizuje se uz podršku Programa UN za razvoj (UNDP), Organizacije za hranu i poljoprivredu (FAO) i Dečijeg fonda Ujedinjenih nacija (UNICEF).U novom Centru za razvoj digitalnih usluga, u stalnoj saradnji sa građanima i građankama razvijaće se nove javne elektronske usluge i poboljšavati postojeće kako bi u većoj meri i na pravi način odgovorile na potrebe građana i privrede, i kako bi se povećao broj onih koji ih koriste. Ovaj pristup podrazumeva aktivno učešće građana u svim fazama kreiranja usluga – od ideje, kroz zajedničko stvaranje i testiranje prototipa, do stalnog unapređenja usluga na osnovu povratnih informacija od samih korisnika/ca.“Ova inicijativa predstavlja ključni korak za javne usluge u Srbiji“, smatra Matilde Mordt, stalna koordinatorka UN-a u Srbiji. ”Uključivanjem građana, naročito najugroženijih kao što su stariji, osobe sa invaliditetom i ruralne zajednice, težimo da smanjimo diskriminaciju i poboljšamo pristup digitalnom prostoru. To osnažuje digitalnu transformaciju Srbije i našu posvećenost da niko ne bude izostavljen”. “Centar za razvoj digitalnih usluga – Da kliknemo sa građanima” je trogodišnja inicijativa koju sa 2,5 miliona evra finansira Zajednički SDG fond (Fond za Ciljeve održivog razvoja), uz podršku Evropske unije i vlada Belgije, Danske, Nemačke, Irske, Italije, Luksemburga, Monaka, Holandije, Norveške, Poljske, Portugala, Republike Koreje, Saudijske Arabije, Španije, Švedske i Švajcarske. Ovu inicijativu u Srbiji vodi Kancelarija stalnog koordinatora UN, a sprovode UNDP, FAO i UNICEF, dok će stručnu podršku u realizaciji pružiti i Međunarodna telekomunikaciona unija (ITU).“Pružanje usluga građanima i kompanijama, posebno onih elektronskih, stalno se poboljšava i Srbija prednjači u regionu u ovom pogledu. Međutim, glavne prepreke za dalji napredak su fragmentiranost odgovornosti i nadležnosti među institucijama, kao i nedostatak namenskog sistema koordinacije. U okviru Reformske agende, digitalna transformacija je jedan od ključnih prioriteta, te je EU izdvojila značajna sredstva za podršku nastavku digitalizacije u Srbiji“, izjavio je šef odeljenja za saradnju Delegacije EU u Srbiji, Nikola Bertolini. U okviru nove inicijative, biće unapređene veštine tima Kancelarije za IT i eUpravu i državnih partnera u upravljanju digitalnim uslugama i istraživanju potreba i iskustava korisnika. Digitalne usluge iz nadležnosti Kancelarije, kao i usluge iz oblasti poljoprivrede i socijalne zaštite, biće unapređene uz podršku stručnjaka i mentora iz privatnog sektora. Biće organizovane i radionice za tim Kancelarije, partnere iz javnog sektora i studente na praksi u državnim institucijama, kao i edukacija državnih službenika putem onlajn platforme Nacionalne akademije za javnu upravu (NAJU). Predviđena je i razmena dobrih praksi i iskustava sa stručnjacima iz zemlje i inostranstva. Krajnji cilj je da se principi razvoja javnih usluga usmerenih ka građanima/građankama integrišu u domaće zakonodavstvo i procese eUprave.Glavni nacionalni partner u sprovođenju inicijative “Da kliknemo sa građanima” je Kancelarija za IT i eUpravu, dok će u njegovoj realizaciji učestvovati i Ministarstvo za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja, Ministarstvo za brigu o porodici i demografiju, Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede, Uprava za agrarna plaćanja, kao i Ministarstvo za državnu upravu i lokalnu samoupravu, NAJU i Republički sekretarijat za javne politike.”Pokretanjem projekta ”Centar za razvoj digitalnih usluga – da kliknemo sa građanima” počinjemo jedno novo poglavlje u radu Kancelarije za IT i eUpravu, jer nam je izuzetno važno da se u svemu što radimo čuje reč korisnika naših usluga. Želimo da razvijamo usluge sa njima, da ih zajedno testiramo, da dobijamo povratne informacije od građana, kako bi usluge bile što dostupnije, što razumljivije, pristupačne na svim uređajima i prilagođene osobama sa invaliditetom. Cilj nam je da novi proces rada usavršimo tokom naredne tri godine, tako da razvoj usluga usmerenih ka građanima postane podrazumevani način razvoja elektronskih usluga, kao i da naša Kancelarija postane glavni državni promoter ove nove prakse koja će i drugim institucijama pružati podršku”, rekao je direktor Kancelarije za IT i eUpravu dr Mihailo Jovanović i dodao da je Kancelarija za IT i eUpravu već punih 8 godina motor digitalne transformacije u Republici Srbiji i da je za to vreme razvijala i radila na unapređenju funkcionisanja celokupnog sistema elektronske uprave uz značajnu podršku UNDP-a. , filtered_html
1 of 5
Priča
25. oktobar 2024.
Dan Ujedinjenih nacija u Srbiji 2024: fokus na mladima, saradnji i održivosti
Beograd, 24. oktobar 2024. – Vlada Republike Srbije i Ujedinjene nacije u Srbiji obeležile su 79. godišnjicu osnivanja Ujedinjenih nacija događajem "YoUNg Futures" u Jugoslovenskoj kinoteci. Događaj je istakao posvećenost Srbije jačanju međunarodne saradnje i mira, sa posebnim naglaskom na ključnu ulogu mladih u održivom razvoju.U svom obraćanju,stalna koordinatorka UN u Srbiji, Matilde Mordt, osvrnula se na rastuće globalne izazove i naglasila strateške prioritete UN-a u Srbiji: zelenu transformaciju, razvoj ljudskog kapitala, te jačanje vladavine prava i agende ljudskih prava. Ona je istakla značaj mladih u ovim nastojanjima, rekavši: "Mladi u Srbiji imaju centralnu ulogu u oblikovanju naše budućnosti. Posvećeni smo tome da njihovi glasovi budu saslušani i uvaženi u procesima donošenja odluka, kao što je navedeno u Paktu za budućnost."Gospođa Mordt je dalje predstavila inicijative Ujedinjenih nacija sa mladima u Srbiji, uključujući kreiranje prve Deklaracije o čistom vazduhu u Srbiji, podršku mentalnom zdravlju i zapošljavanju mladih. Ove inicijative, kako je napomenula, pokazuju konkretne doprinose mladih u Srbiji ka ekološkom i društvenom napretku.Ministar spoljnih poslova Marko Đurić u svom obraćanju istakao je značaj glasova mladih u procesima donošenja odluka. "Danas, kada proslavljamo Dan Ujedinjenih nacija, potvrđujemo našu posvećenost izgradnji sveta u kojem ne samo čujemo, već i slušamo glas mladih. Naša omladina nije samo naša budućnost, već i naša sadašnjost, i duboko cenimo njihov doprinos. Zahvaljujem timu Ujedinjenih nacija što je ujedinio sve partnere u slavu mira i saradnje. Zajedno gradimo svetliju budućnost za generacije koje dolaze." Događaj su moderirali Omladinski delegati Srbije pri UN. Prisutni su imali priliku da premijerno vide umetničku instalaciju koju su osmislili mladi iz Beograda, simbolizujući globalnu povezanost u naporima za mir i održivost. Takođe, foto izložba prikazala je uticaj UN inicijativa u razvoju mladih širom Srbije. Nastup mladog džez trija ART Link dodatno je naglasio teme osnaživanja mladih i aspiracija ka budućnosti kroz muziku."YoUNg Futures" poslužio je kao platforma za proslavu liderstva mladih i ponovno potvrđivanje posvećenosti podršci pravima i aspiracijama mlađih generacija u Srbiji. Ujedinjene nacije i Vlada Srbije raduju se nastavku saradnje, podstičući napredak za buduće generacije., filtered_html
1 of 5

Saopštenje za medije
10. mart 2025.
Ujedinjene nacije u Srbiji i Vlada Srbije zajedno rade na Okviru saradnje za održivi razvoj za period 2026-2030.
BEOGRAD, 10. mart 2025. - Kako se trenutna saradnja između Ujedinjenih nacija i Vlade Srbije bliži kraju, uveliko se rade planovi za novi strateški okvir za narednih pet godina. Dosadašnji okvir (2021-2025), ukupne vrednosti 365 miliona eura, bio je od velikog značaja za usklađivanje sa razvojnim ciljevima Srbije, sa naglaskom na zelenu ekonomiju, razvoj ljudskih potencijala i jačanje vladavine prava. Tim UN-a u Srbiji već priprema osnovu za nastavak ovih napora u periodu 2026-2030. Tim povodom, organizovan je poseban strateški sastanak. Ovo je prilika da u ovom procesu budemo ambiciozni i postavimo visoke standarde, kao i da pristupimo radu koji ima suštinski smisao i dodatnu vrednost. “U svetu koji se brzo menja, naš zadatak je da pronađemo put koji neće samo rešavati trenutne izazove, već i pripremiti teren za buduće prilike. Okvir saradnje Ujedinjenih nacija biće most između naših ciljeva i stvarnih poboljšanja za ljude u Srbiji i životnu sredinu. To je obećanje da ćemo sarađivati sa svim partnerima, prihvatajući inovacije i inkluzivnost kako bismo stvorili održiviju buducnost”, smatra Matilde Mort, stalna koordinatorka UN u Srbiji."Okvir saradnje je ključan za realizaciju rezultata navedenih u Agendi 2030, koji su važni za sve građane Srbije. Njime planiramo da sprovedemo preporuke UN-a u našoj državi i predlažemo rešenja za ključne razvojne izazove u narednih pet godina, kako bi ostvarili Ciljeve održivog razvoja i obezbedili zeleniju, zdraviju i bolju budućnosti za naše građane", izjavila je Tanja Mišćević, ministarka za evropske integracije. Ona je dalje naglasila ulogu Vlade Srbije kao kredibilnog i pouzdanog partnera u postizanju zajedničkih ciljeva i jačanju saradnje sa organizacijama UN-a.Tokom razgovora, istaknuta je potreba za integrisanim, multisektorskim strategijama za efikasno ostvarenje razvojnih ciljeva. Tim UN-a u Srbiji i Vlada ponovo su potvrdili svoju posvećenost unapređenju Agende 2030, zadržavajući snažan fokus na inkluzivnosti i solidarnosti.Oslanjajući se na uvide i iskustva iz sprovođenja Okvira saradnje za period 2021-2025, naredna faza će se fokusirati na rešavanje razvojnih izazova Srbije, istovremeno podržavajući reforme povezane sa pristupanjem EU. Naglasak će biti stavljen na stvaranje inovativnih partnerstava i strategija finansiranja koje su pogodne za jedinstvenu društveno-ekonomsku situaciju Srbije.“Okvir razvojnog partnerstva će podržati Srbiju u procesu implementacije Ciljeva održivog razvoja i pristupanja Evropskoj uniji. Drago nam je što ne samo da oblikujemo ulogu UN tima u Srbiji, već i doprinosimo široj diskusiji o definisanju uloge UN u zemljama sa višim srednjim dohotkom na globalnom nivou. Ovo je jedinstvena prilika – kako za nas, kao predstavnike Vlade, tako i za UN tim u Srbiji – da postavimo presedan i uspostavimo najbolje prakse koje se mogu primeniti i van naših granica”, izjavio je Nikola Stojanović, državni sekretar u Ministarstvu spoljnih poslova.Rezultati ove strateške radionice pomoći će da se definišu ciljevi novog Okvira saradnje, osiguravajući usklađenost sa razvojnim ciljevima Srbije., filtered_html
1 of 5
Saopštenje za medije
24. februar 2025.
Potpisan sporazum za unapređenje otpornosti šuma u Srbiji kroz projekat FOREST Invest
Beograd, 20. februar 2025 – U protekle četiri decenije, klimatske promene su imale značajan uticaj na Srbiju i šumski ekosistemi u zemlji su podložni sušama, povišenim temperaturama, ekstremnim vremenskih pojavama, požarima, epidemijama insekata i štetočina, kao i različitim bolestima. Šumski pokrivač se sve više degradira prekomernom eksploatacijom drvne biomase i nelegalnom sečom zbog velike energetske zavisnosti od šuma, napuštenosti ruralnih područja, nedostatka finansijskih sredstava i znanja vlasnika zemljišta.Danas je u Beogradu potpisan Ugovor o sprovođenju projekta „Jačanje otpornosti srpskih šuma radi obezbeđivanja energetske sigurnosti najugroženijih, uz doprinos njihovim sredstvima za život i sekvestraciji ugljenika (FOREST Invest)" između Organizacije za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih nacija (FAO) kao Akreditovanog tela Zelenog klimatskog fonda (GCF), Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede, JP „Srbijašume" i JP „Vojvodinašume". Projekat FOREST Invest, koji je predviđeno da traje sedam godina, ima za cilj da poveća otpornost šumskih ekosistema, unapredi energetsku sigurnost ugroženih zajednica i doprinese smanjenju emisije gasova sa efektom staklene bašte. Blizu tri miliona stanovnika Srbije imaće indirektne koristi od poboljšanja otpornosti šuma i održivog gazdovanja. Takođe, projekat predviđa pošumljavanje na 7.000 hektara vrstama drveća otpornim na klimatske promene i prevođenje 51.000 hektara degradiranih niskih šuma u visoke šume, kao i rehabilitaciju najmanje 500 hektara zapuštenog privatnog poljoprivrednog zemljišta podizanjem agrošumarskih zasada. Sprovođenjem ovih i drugih mera očekuje se smanjenje emisija gasova sa efektom staklene bašte za 8,4 miliona tona CO₂eq. Projekat, vredan 84 miliona dolara, finansira se iz Zelenog klimatskog fonda (GCF), uz sufinansiranje iz budžeta Vlade Republike Srbije i sredstava FAO. Ova inicijativa rezultat je višegodišnje saradnje FAO, Uprave za šume Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede i drugih ključnih partnera na nacionalnom nivou. „Srbija je posvećena budućnosti u kojoj su šume zaštićene, energija sigurna, a ekonomski rast održiv. Ovaj projekat predstavlja ključni korak ka ostvarenju te vizije, ali i izraz političke volje da Srbija postane lider u klimatski pametnom upravljanju šumama. Zahvaljujući ovoj inicijativi zaštitićemo naše šume, ali i ojačati energetsku bezbednost Srbije, smanjiti zavisnost od fosilnih goriva i otvoriti nove mogućnosti za zelene investicije. To je dokaz naše odlučnosti da nacionalni razvoj uskladimo sa globalnim klimatskim ciljevima, uz osiguranje da koristi stignu do zajednica i privrede širom zemlje“, poručio je dr Aleksandar Martinović, ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede u Vladi Republike Srbije. "Partnerstvo između FAO i Vlade Republike Srbije zasniva se na zajedničkoj posvećenosti održivom razvoju, osiguravanju dostupnosti hrane i postizanjem otpornosti na klimatske promene. Kombinovanjem naše tehničke stručnosti sa nacionalnim prioritetima možemo podstaći značajne i dugotrajne promene", dodao je Nabil Gangi, zamenik regionalnog predstavnika FAO za Evropu i centralnu Aziju. "Ovaj inovativni projekat u Srbiji povećava ulaganja u inicijative održivog šumarstva koje podrazumevaju i mere ublažavanja i prilagođavanja. Uspeh u Srbiji će usmeravati buduće napore u drugim zemljama”, izjavio je Henri Gonzalez, investicioni direktor Zelenog klimatskog fonda (GCF).Potpisivanje ovog sporazuma označava početak značajne transformacije sektora šumarstva i energetike u Srbiji, usmerenog ka većoj otpornosti, energetskoj sigurnosti i održivom razvoju. FAO i GCFOd kada su postali partneri 2016. godine, FAO i GCF proširuju klimatske investicije kroz visokouticajne projekte koji čine sektore poljoprivrede, šumarstva i ribarstva efikasnijim, inkluzivnijim, održivijim i otpornijim na klimatske promene.Kroz globalna partnerstva, FAO podstiče javne i privatne investicije u poljoprivredu koje promovišu inovativne mere prilagođavanja i ublažavanja klimatskih promena, istovremeno doprinoseći ostvarenju Agende Ujedinjenih nacija za održivi razvoj do 2030. godine, u skladu sa FAO Strategijom za klimatske promene 2022 – 2031.GCF – ključni element istorijskog Pariskog sporazuma – najveći je svetski klimatski fond, sa mandatom da podrži zemlje u razvoju u jačanju i ostvarivanju ambicioznih ciljeva njihovih nacionalnih klimatskih planova, poznatih kao Nacionalno utvrđeni doprinosi (NDCs). Relevantni linkovi:Green Climate Fund greenlights two major FAO-led projects to strengthen climate resilience in Kenya and SerbiaFAO and the Green Climate FundFAO’s work on climate and biodiversityFAO Investment Centre , filtered_html
1 of 5
Saopštenje za medije
01. jul 2024.
Manje od petine ciljeva na putu ostvarenja, svet ne uspeva da ispuni obećanje Ciljeva održivog razvoja, upozorava novi UN izveštaj
Njujork, 28. jun – Sa samo šest preostalih godina, trenutni napredak je daleko ispod onoga što je potrebno za postizanje Ciljeva održivog razvoja (Sustainable Development Goals (SDGs). Bez ogromnih investicija i pojačanih akcija, ostvarenje COR-a – plana za otporniji i prosperitetniji svet i mape izlaska iz trenutnih globalnih kriza – ostaće nedostižno, upozorava Izveštaj o Ciljevima održivog razvoja za 2024. godinu (Sustainable Development Goals Report 2024), objavljen danas.Svet u velikim previranjimaIzveštaj pokazuje da je samo 17 procenata Ciljeva održivog razvoja trenutno na putu ostvarenja, dok skoro polovina pokazuje minimalan ili umeren napredak, a više od jedne trećine je zaustavljeno ili nazaduje. Dugotrajni uticaj pandemije COVID-19, eskalirajući konflikti, geopolitičke tenzije i rastući haos zbog klimatskih promena su ozbiljno ometali napredak.Prema izveštaju, dodatnih 23 miliona ljudi je ekstremnom siromaštvu, a preko 100 miliona više je gladovalo u 2022. godini u poređenju sa 2019. Broj civilnih žrtava u oružanim sukobima je drastično porastao u 2023. Ta godina je takođe bila najtoplija zabeležena, sa globalnim temperaturama koje su se približavale kritičnom pragu od 1,5°C.Trenutak izbora i posledica„Ovaj izveštaj ističe hitnu potrebu za jačom i efikasnijom međunarodnom saradnjom kako bismo maksimizirali napredak počevši od sada“, rekao je generalni sekretar UN, Antonio Gutereš. „Sa više od preostalih šest godina, ne smemo odustati od našeg obećanja za 2030. da okončamo siromaštvo, zaštitimo planetu i ne ostavimo nikoga iza sebe.“Hitni prioriteti:Finansiranje razvoja: Investicioni jaz Ciljeva održivog razvoja u zemljama u razvoju trenutno iznosi 4 triliona dolara godišnje. Zemljama u razvoju su potrebni veći finansijski resursi i fiskalni prostor. Reforma globalne finansijske arhitekture je ključna za otključavanje količine finansiranja potrebne za podsticanje održivog razvoja.Mir i bezbednost: Broj prisilno raseljenih ljudi dostigao je nivo bez presedana, gotovo 120 miliona ljudi do maja 2024. Civilne žrtve su porasle za 72 procenta između 2022. i 2023. usled eskalirajućeg nasilja, što istile hitnu potrebu za mirom. Rešavanje tekućih sukoba kroz dijalog i diplomatiju je ključno.Talas implementacije: Ogromne investicije i efikasna partnerstva su potrebna za pokretanje ključnih tranzicija u oblasti hrane, energije, socijalne zaštite, digitalne povezanosti i drugih.Priče o uspehu i mogućnosti za akcijuIzveštaj ističe primere uspeha i otpornosti koji se mogu izgraditi odlučnim delovanjem.Izuzetni nedavni koraci u primeni obnovljive energije, na primer, ističu jasan put ka pravednoj energetskoj tranziciji. Devojčice u većini regiona su postigle paritet i čak su prednjačile u odnosu na dečake u završetku školovanja na svim nivoima. Povećanje pristupa internetu za oko 70 procenata za samo osam godina takođe ilustruje kako je brza transformativna promena moguća. Slično, decenije napretka u borbi protiv HIV/AIDS predstavljaju obrazac za prevazilaženje drugih pandemija kroz globalnu solidarnost i finansiranje naučnih otkrića.„Čovečanstvo je uvek iznova pokazalo da kada radimo zajedno i primenimo kolektivni um, možemo da nađemo rešenja za naizgled nerešive probleme“, rekao je Li Junhua, podsekretar UN za ekonomska i socijalna pitanja.Ključni trenuci za Ciljeve održivog razvoja (SDGs)Samit za budućnost, koji se održava od 22. do 23. septembra u sedištu UN u Njujorku, biće od ključnog značaja za vraćanje sveta na pravi put ka postizanju Ciljeva održivog razvoja. Diskusije na Samitu će uključivati rešavanje dužničke krize koja sputava mnoge zemlje u razvoju i hitnu potrebu tta reformom međunarodne finansijske arhitekture.Prema izveštaju, kako Konferencija o finansiranju razvoja (Financing for Development Conference), tako i Svetski samit za socijalni razvoj u 2025. godini (World Summit for Social Development in 2025) biće ključni trenuci za podsticanje zamaha Ciljeva održivog razvoja. Ali, kako je gospodin Li naglasio: „Vreme za reči je prošlo – političke deklaracije se moraju hitno sprovesti u akcije. Moramo delovati sada, i delovati hrabro.“Ključni nalazi:Po prvi put u ovom veku, rast BDP-a po glavi stanovnika u polovini najugroženijih zemalja sveta je sporiji od rasta u razvijenim ekonomijama.Gotovo 60 procenata zemalja suočilo se sa umereno do izuzetno visokim cenama hrane u 2022. godini.Na osnovu podataka prikupljenih u 2022. godini u 120 zemalja, 55 procenata zemalja nema zakone protiv diskriminacije koji zabranjuju direktnu ili indirektnu diskriminaciju žena. Povećan pristup lečenju sprečio je 20,8 miliona smrti povezanih sa AIDS-om u poslednje tri decenije.Napredak u obrazovanju ostaje ozbiljan problem, sa samo 58 procenata učenika širom sveta koji dostižnu minimalnu pismenost do kraja osnovne škole.Globalna stopa nezaposlenosti dostigla je istorijski minimum od 5 procenata u 2023. godini, ali i dalje postoje uporne prepreke za postizanje dostojanstvenog rada.Globalni kapacitet za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora počeo je da raste neviđenom brzinom, rasteći 8,1 procenata godišnje poslednjih pet godina.Mobilni širokopojasni internet (3G ili viši) je dostupan za 95 procenata svetske populacije, u odnosu na 78 procenata u 2015. godini.Rekordno visoke temperature okeana izazvale su četvrti globalni događaj izbeljivanja korala.Nivo spoljnog duga ostao je neviđeno visok u zemljama u razvoju. Oko 60 procenata zemalja sa niskim prihodima je pod visokim rizikom od dužničke krize ili je već iskusilo.Za više informacija, posetite: https://unstats.un.org/sdgs/report/2024/Haštagovi: #SDGreport #SDGs #GlobalGoals, filtered_html
1 of 5
Saopštenje za medije
26. april 2024.
Završena distribucija vrednosnih vaučera u okviru FAO Programa tehničke pomoći za hitan odgovor nakon poplava 2023. godine
Beograd, 26. april 2024 – Iz Organizacije za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih nacija (FAO) i Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Republike Srbije, danas je saopšteno da je završena distribucija finansijske podrške u okviru FAO Programa tehničke pomoći za hitan odgovor nakon poplava 2023. godine.
U okviru FAO Programa tehničke podrške za hitan odgovor, a u partnerstvu sa Ministarstvom poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Republike Srbije, najugroženijim poljoprivrednim gazdinstvima koja su pretrpela štetu nakon prošlogodišnjih poplava, dodeljena je finansijska podrška u vidu vrednosnih vaučera vrednosti od po 66.000 dinara. Vaučeri mogu da se upotrebe za kupovinu robe i proizvoda namenjenih poljoprivrednoj proizvodnji, uključujući seme, sadni materijal, đubrivo, poljoprivredne alate i opremu, kao i rezervne delove i materijal za popravku poljoprivrednih mašina.
Podrška je pružena poljoprivrednim gazdinstvima iz Trstenika, Varvarina, Ćićevca, Kuršumlije, Brusa, Ćuprije, Ražnja, Aleksinca, Doljevca i Rekovca. U ovih 10 opština, ukupno 327 gazdinstava sa više od 1300 članova je dobilo pomoć da obnove proizvodnju nakon prošlogodišnjih elementarnih nepogoda.Podsetimo, poplave u 2023. godini su pogodile 56 opština, pretežno u centralnoj i južnoj Srbiji, nanevši veliku štetu kako infrastrukturi, tako i poljoprivrednom zemljištu. Mnoga mala i porodična poljoprivredna gazdinstva, koja su posebno osetljiva na elementarne nepogode, su bila direktno pogođena ovim poplavama.
Sa ciljem da pruži neophodnu podršku poljoprivrednicima koji se suočavaju sa poteškoćama, FAO, u okviru Programa tehničke pomoći za hitan odgovor i u partnerstvu sa Ministarstvom poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Republike Srbije, je istupio da pomogne poljoprivrednicima da se oporave od štete od poplava.Dodatni linkovi:FAO Srbija
FAO pomaže poljoprivrednicima da se oporave od štete uzrokovane poplavama, filtered_html
U okviru FAO Programa tehničke podrške za hitan odgovor, a u partnerstvu sa Ministarstvom poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Republike Srbije, najugroženijim poljoprivrednim gazdinstvima koja su pretrpela štetu nakon prošlogodišnjih poplava, dodeljena je finansijska podrška u vidu vrednosnih vaučera vrednosti od po 66.000 dinara. Vaučeri mogu da se upotrebe za kupovinu robe i proizvoda namenjenih poljoprivrednoj proizvodnji, uključujući seme, sadni materijal, đubrivo, poljoprivredne alate i opremu, kao i rezervne delove i materijal za popravku poljoprivrednih mašina.
Podrška je pružena poljoprivrednim gazdinstvima iz Trstenika, Varvarina, Ćićevca, Kuršumlije, Brusa, Ćuprije, Ražnja, Aleksinca, Doljevca i Rekovca. U ovih 10 opština, ukupno 327 gazdinstava sa više od 1300 članova je dobilo pomoć da obnove proizvodnju nakon prošlogodišnjih elementarnih nepogoda.Podsetimo, poplave u 2023. godini su pogodile 56 opština, pretežno u centralnoj i južnoj Srbiji, nanevši veliku štetu kako infrastrukturi, tako i poljoprivrednom zemljištu. Mnoga mala i porodična poljoprivredna gazdinstva, koja su posebno osetljiva na elementarne nepogode, su bila direktno pogođena ovim poplavama.
Sa ciljem da pruži neophodnu podršku poljoprivrednicima koji se suočavaju sa poteškoćama, FAO, u okviru Programa tehničke pomoći za hitan odgovor i u partnerstvu sa Ministarstvom poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Republike Srbije, je istupio da pomogne poljoprivrednicima da se oporave od štete od poplava.Dodatni linkovi:FAO Srbija
FAO pomaže poljoprivrednicima da se oporave od štete uzrokovane poplavama, filtered_html
1 of 5
Saopštenje za medije
10. april 2024.
Novi izveštaj UN-a poziva na trilione dodatnih ulaganja u razvoj kako bi se spasili Ciljevi održivog razvoja
UJEDINJENE NACIJE, 9. APRIL 2024 – U najnovijem izveštaju UN-a pominju se finansijski izazovi u središtu svetske krize održivog razvoja – zapanjujući teret duga i izuzetno visoki troškovi zaduživanja sprečavaju zemlje u razvoju da odgovore na niz kriza sa kojima se suočavaju. Samo ogroman porast finansiranja i reforma međunarodne finansijske arhitekture mogu spasiti Ciljeve održivog razvoja.Izveštaj o finansiranju održivog razvoja za 2024: Finansiranje razvoja na raskrsnici poziva na hitnu akciju za mobilizaciju finansiranja velikih razmera kako bi se zatvorio jaz u finansiranju razvoja, koji se trenutno procenjuje na 4,2 milijarde dolara godišnje, u odnosu na 2,5 milijarde dolara pre COVID-a 2024. godine. U međuvremenu, rastuće geopolitičke tenzije, klimatske katastrofe i globalna kriza troškova života pogodili su milijarde ljudi, umanjujući napredak u oblasti zdravstvene zaštite, obrazovanja i drugih razvojnih ciljeva.„Ovaj izveštaj je još jedan dokaz koliko daleko još treba da idemo i koliko brzo treba da delujemo da bismo postigli Agendu za održivi razvoj 2030“, rekla je zamenica generalnog sekretara UN Amina J. Mohamed. „Zaista smo na raskrsnici i vreme ističe. Lideri moraju ići dalje od puke retorike i ispuniti svoja obećanja. Bez adekvatnog finansiranja, ciljevi za 2030. ne mogu biti ispunjeni.“Pošto je preostalo samo šest godina za postizanje Ciljeva održivog razvoja, teško stečeni razvojni dobici se poništavaju, posebno u najsiromašnijim zemljama. Ako se trenutni trendovi nastave, UN procenjuju da će skoro 600 miliona ljudi nastaviti da živi u ekstremnom siromaštvu 2030. godine i kasnije, od čega više od polovine žena.„Doživljavamo krizu održivog razvoja, kojoj su doprineli nejednakosti, inflacija, dug, sukobi i klimatske katastrofe“, rekao je podsekretar UN za ekonomska i socijalna pitanja Li Junhua. „Potrebni su resursi da se ovo reši, a novac je tu. Milijarde dolara se godišnje izgube zbog izbegavanja poreza i utaje, a subvencije za fosilna goriva su u milijardama. Globalno, novca ne nedostaje; već nedostaje volje i posvećenosti”.Prema izveštaju, teret duga i rastući troškovi zaduživanja u velikoj meri doprinose krizi. Procene su da će u najmanje razvijenim zemljama servisiranje duga iznositi 40 milijardi dolara godišnje između 2023. i 2025. godine, što je više od 50 odsto u odnosu na 26 milijardi dolara 2022. godine. Jače i češće katastrofe povezane sa klimom čine više od polovine rasta duga u ugroženim zemljama. Najsiromašnije zemlje sada troše 12 odsto svojih prihoda na otplatu kamata -- četiri puta više nego što su potrošile pre deceniju. Otprilike 40 odsto svetske populacije živi u zemljama u kojima vlade troše više na otplatu kamata nego na obrazovanje ili zdravstvo.Dok su ulaganja u sektore za održivi razvoj stabilno rasla početkom 2000-ih, glavni izvori razvojnog finansiranja sada usporavaju. Na primer, rast domaćih prihoda je zaustavljen od 2010. godine, posebno u manje razvijenim zemljama i drugim zemljama sa niskim prihodima, delom zbog utaje i izbegavanja plaćanja poreza. Stope poreza na dobit preduzeća padaju, sa globalnim prosečnim poreskim stopama sa 28,2 odsto u 2000. na 21,1 odsto u 2023. godini, zbog globalizacije i poreske konkurencije.U međuvremenu, zvanična razvojna pomoć zemalja Organizacije za ekonomsku saradnju i razvoj (OECD) i obaveze finansiranja klimatskih promena nisu ispunjene. Dok je Zvanična razvojna pomoć (ODA) porasla na najviši nivo u 2022. godini, dostigavši 211 milijardi dolara, sa 185,9 milijardi dolara u 2021. godini, veći deo rasta je došao od pomoći izbeglicama koje žive u zemljama donatorima, a ukupan iznos je neadekvatan za razvoj. Samo četiri zemlje su ispunile cilj UN za pomoć od 0,7 odsto BND-a 2022.U izveštaju se zaključuje da međunarodni finansijski sistem, koji je uspostavljen na konferenciji u Breton Vudsu 1944. godine, više ne odgovara svrsi. Predlaže se novi koherentan sistem koji je bolje pripremljen za reagovanje na krize, povećava ulaganja u Ciljeve održivog razvoja, posebno kroz jače multilateralne razvojne banke, i poboljšava globalnu sigurnosnu mrežu za sve zemlje.Izveštaj ukazuje na Samit za budućnost UN (UN Summit of the Future) u septembru 2024. kao ključnu priliku da se promeni kurs. Ističe Četvrtu međunarodnu konferenciju o finansiranju razvoja (Fourth International Conference on Financig for Development – FfD4) u junu 2025. kao kritičan trenutak za zemlje da se obavežu na zatvaranje jaza u finansiranju razvoja i investiranje u postizanje Ciljeva održivog razvoja.FfD4 je prilika za zemlje da:Uklone jaz u kredibilitetu i ponovo izgrade poverenje u multilateralizam.Uklone finansijske i investicione nedostatke, u obimu i uz hitnost.Reformišu i modernizuju zastarelu međunarodnu finansijsku arhitekturu i prilagode međunarodna pravila za trgovinu, investicije i finansije.Formulišu i finansiraju nove razvojne puteve za postizanje Ciljeva održivog razvoja i osiguraju da niko ne bude izostavljen. „Bez globalne saradnje, ciljanog finansiranja i, što je najvažnije, političke volje, svet neće postići Ciljeve održivog razvoja“, rekla je zamenica generalnog sekretara Amina Mohamed. "Sat otkucava. Između sadašnjeg trenutka i FfD4 konferencije sledeće godine, imamo priliku jednom u 80 godina da sveobuhvatno reformišemo finansijsku arhitekturu i poslednju šansu da ispravimo kurs pre 2030. Istorija neće biti ljubazna prema onima koji imaju moć da deluju, a koji to ne učine, dok se sat spušta na planetu i njene ljude”.Izveštaj o finansiranju održivog razvoja za 2024: Finansiranje razvoja na raskrsnici pronađite u celosti na linku., filtered_html
1 of 5
Najnoviji izvori
1 / 11
Resursi
04. septembar 2023.
Resursi
04. septembar 2023.
Resursi
26. jun 2023.
1 / 11