Najnovije
Ciljevi održivog razvoja u Srbiji
Ciljevi održivog razvoja predstavljaju globalni poziv na akciju, kako bi sprečili siromaštvo, zaštitili životnu sredinu i klimu, i osigurali da svi ljudi žive u miru i prosperitetu. Ovo su ciljevi na kojima UN u Srbiji radi:
Priča
31. maj 2023.
Zajednički UN program PRO započeo sprovođenje aktivnosti
Beograd, 25. maj 2023 - Program „PRO - Lokalno upravljanje za ljude i prirodu“ počeo je sa realizacijom aktivnosti koje će doprineti unapređenju lokalnog upravljanja, socijalne uključenosti i upravljanja zaštitom životne sredine i na taj način poboljšati kvalitet života građana i građanki u 99 gradova i opština u Šumadiji, zapadnoj, istočnoj i južnoj Srbiji. Program zajednički sprovode agencije Ujedinjenih nacija u Srbiji - UNOPS, UNICEF, UNFPA i UNEP, u saradnji sa Vladom Republike Srbije i uz finansijsku podršku Vlade Švajcarske.
Ministar za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja Nikola Selaković je, na svečanosti povodom početka programa PRO, koji istakao da se projektom posebno pomaže socijalno uključivanje onih kojima je pomoć potrebna, čime se osigurava da je naše društvo inkluzivno i jednako otvoreno za sve.
„Jedan od prioritetnih ciljeva ministarstva jeste razvoj usluga socijalne zaštite u lokalnoj zajednici, osnaživanje pojedinaca i porodica u krizi, ali i socijalna inkluzija u samu zajednicu. Program PRO je koncentrisan na podršku jedinicama lokalne zaštite u procesu socijalnog uključivanja i uveren sam da će doprineti unapređenju kvaliteta života građana u Srbiji”, rekao je ministar Selaković.
Uz finansijsku podršku Vlade Švajcarske u vrednosti od 9 miliona evra i sufinansiranje UN agencija u iznosu od milion evra, program PRO će do kraja 2026. godine sprovoditi aktivnosti izgradnje kapaciteta, pružanja tehničke podrške i obezbeđivanja bespovratnih sredstava za projekte lokalnih samouprava i organizacija civilnog društva.
„Ovaj inovativni program je kreiran zajedno sa Vladom Srbije, lokalnim partnerima i četiri UN agencije kako bi odgovorio na potrebe građana i građanki na lokalnom nivou u tri prioritetne oblasti. Zahvaljujem svim partnerima na aktivnom učešću u pripremi ove ambiciozne i veoma važne intervencije koja predstavlja vodeću aktivnost švajcarskog programa saradnje sa Srbijom“, istakao je šef saradnje Ambasade Švajcarske Ričard Koli.
Stalna koordinatorka Ujedinjenih nacija u Srbiji Fransoaz Žakob rekla je da je cilj ovag programa da se ponude rešenja za bolji pristup uslugama za marginalizovane grupe. Dodala je da se veliki deo Agende 2030 odnosi na borbu protiv trostruke planetarne krize, koja se odnosi na zagađenje, klimatske promene gubitak biodiverziteta.
„Ovaj Program je direktan odgovor na potrebe onih koji dolaze iz najranjivijih i najmarginalizovanijih zajednica. Našim zajedničkim naporima i nepokolebljivom podrškom Vlade Srbije i Vlade Švajcarske, možemo direktno da utičemo i pobolšamo svakodnevni život stanovnika Srbije jačanjem lokalne uprave, inkluzije i socijalnih usluga. Program se takođe bavi očuvanjem životne sredine, a samim tim poboljšanjem kvaliteta života i blagostanja stanovnika Srbije”, zaključila je Žakob.
Ukupno 99 gradova i opština u Šumadiji, zapadnoj, istočnoj i južnoj Srbiji moći će da dobije podršku programa PRO. Prema rečima pomoćnice ministra državne uprave i lokalne samouprave Mile Stanković, planirano je da konkretni rezultati budu postignuti kroz izgradnju kapaciteta jedinica lokalne samouprave, unapređenje elektronskih usluga i otvorenih podataka, jačanje lokalnih organizacija civilnog društva i veće učešće mladih u Zelenoj agendi.
„Usluge koje su najprioritetnije da se ocene sa aspekta zadovoljstva građana na lokalu su administrativne i komunalne, i usluge iz oblasti obrazovanja i socijalne zaštite. Upravo u sklopu programa PRO će se sprovesti ispitivanje javnosti o stepenu zadovoljstva uslugama na lokalnom nivou. Istraživanje sprovodimo kako bismo nakon njega mogli da podržimo lokalne samouprave da osnaže i ojačaju tačno one oblasti koje građani budu prepoznali da su neophodne da se poboljšaju“, najavila je Stanković.
Na svečanosti povodom obeležavanja početka programa obratila se i državna sekretarka Ministarstva zaštite životne sredine Sandra Dokić. Ona je istakla da su jačanje kapaciteta na lokalnom nivou i uključivanje ranjivih grupa preko potrebno za smanjenje zagađenja vazduha i upravljanje otpadom i otpadnim vodama.
„Program PRO može da nam pomogne da uključimo neformalne sakupljače otpada u legalne tokove i upravo je socijalno preduzetništvo nešto što vidimo da ima izuzetno veliki potencijal u budućnosti. Ministarstvo neformalne sakupljače sagledava sa dva aspekta - sa jedne strane da oni zaista doprinose unapređenju zaštite životne sredine, a sa druge strane da je izuzetno važno da oni kao ranjive grupe imaju adekvatnu zaštitu i da ostvaruju sva ostala prava”, rekla je Dokić.
Deo sredstava švajcarskog donatora opredeljen je za sprovođenje komplementarnih aktivnosti velikog projekta za upravljanje čvrstim otpadom koji sprovodi Ministarstvo za zaštitu životne sredine, zahvaljujući finansijskoj podršci Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD) i Francuske agencije za razvoj (AFD).
„Pružanje podrške ranjivim grupama, a posebno neformalnim sakupljačima otpada, prepoznato je kao prilika za ostvarivanje sinergije i uspostavljanje partnerstva EBRD i AFD sa Švajcarskom agencijom za razvoj, kao i saradnji sa UN agencijama kroz program PRO. Ova saradnja nam je od izuzetnog značaja”, istakla je pomoćnica direktora Kancelarije Evropske banke za obnovu i razvoj u Srbiji Jelena Čeperković.
Svečanosti su prisustvovali predstavnici i predstavnice Ministarstva za brigu o porodici i demografiju, Ministarstva turizma i omladine, Nacionalne akademije za javnu upravu, Republičkog zavoda za socijalnu zaštitu, Agencije za zastitu životne sredine, Poverenika za zaštitu ravnopravnosti, Stalne konferencije gradova i opština, ambasade Švedske, UNDP-a, UN Women, Helvetas-a, GIZ-, NIRAS-a, kao i brojnih medija.
1 of 5

Priča
31. maj 2023.
Podrška sunarodnika olakšava uklapanje iračkog tražioca azila u novu sredinu u Srbiji
Dvadeset izbeglica i tražilaca azila iz čitavog sveta volontiralo je na distribuciji vode učesnicima 36. Beogradskog maratona 23. aprila. Svaki od njih poseban na svoj način. Jedan od njih posebniji je od drugih. Upoznajte Diara – on veruje da ima 18 godina, ali nije siguran jer je tačan datum njegovog rođenja nepoznat. Tokom Maratona, Diar se čitav dan oslanjao na štake dok je stajao na suncu i dodavao flašice vode trkačima.
Diar („vid” na kurdskom jeziku) je stigao u Srbiju iz Iraka početkom novembra prošle godine. Nedugo zatim, zadobio je teške povrede kada ga je jedne noći udario voz dok je telefonom razgovarao sa svojom majkom. Diar sleže ramenima dok nam priča svoju priču o teškoćama koje je prošao i samo kaže „Nisam video voz.” Onda dodaje „Ali sada sam dobro. Skoro četiri meseca sam proveo u bolnici, ostao sam bez noge, slezine, polomio sam rebra, imao upalu slepog creva”. Konačno, nakon nekoliko meseci, Diar je pronašao svoj mir, negu i podršku na obodu Beograda- u Domu za decu i mlade bez roditeljskog staranja koji vodi Jezuitska služba za izbeglice.
Diar je odlučio da ostane u Srbiji i podneo je zvaničan zahtev za azil. Njegov najveći izazov, osim invaliditeta, jeste trenutna usamljenost i izolovanost usled činjenice da govori samo kurdski jezik. Da bi mogao da komunicira i upozna svoje novo okruženje, Diar se oslanja na jedinog sunarodnika koji je u međuvremenu dobio međunarodnu zaštitu u Srbiji ali i lokalni nadimak – „Boki”. Boki posećuje Diara jednom sedmično i sa njim provodi nekoliko sati ćaskajući na kurdskom. Tokom razgovora, saznajemo da Diar nije nikada pohađao školu i da je samo delimično pismen i na maternjem jeziku. Kada smo ga pitali da li bi i on voleo da ima lokalni nadimak – možda „Vid”, Diar kaže da mu se potencijano dopada ta ideja.
Sve što smo saznali o Diaru je zahvaljujući njegovom prijatelju i prevodiocu Bokiju, odnosno Karohu Pishtewanu. Karoh je imao svega 16 godina kada je došao u Srbiju, takođe iz Iraka. Njegov zahtev za azil je prihvaćen 2019. godine. On trenutno radi u jednom kafiću u Beogradu, za koji tvrdi da je glavni razlog zbog kog je naučio jezik i uspešno se integrisao u društvo. Brzo je napredovao u karijeri i sada tečno govori srpski jezik.
Diar se raduje nedeljnim posetama Karoha, jer konačno može da se sporazume na svom maternjem jeziku i bez većih poteškoća. Karoh često vodi Diara na bilijar i upoznaje ga sa svojim novim prijateljima i kolegama. Šaljivo mu dobacuje da bi značajno brže naučio jezik ukoliko bi upoznao neku devojku, zbog čega Diar brzo rumeni. Njegova namera da pomogne svom sunarodniku je posebno izražena zbog toga što se suočavao sa sličnim poteškoćama pre svega nekoliko godina. Diar posmatra svog prijatelja sa velikim divljenjem i želi da krene njegovim stopama kako bi ostvario sve svoje snove i ciljeve kao pripadnik srpskog društva. Trenutno su mu najveće želje da dobije protezu za nogu i da upiše i završi školu u Beogradu.
Moguće je da će srpski postati prvi jezik na kome će Diar moći da čita, jer nas je s ponosom obavestio da je upravo krenuo sa časovima srpskog uz pomoć učiteljice iz Doma u kom živi a koja kaže da mu dobro ide. Njegov prijatelj i uzor Karoh/Boki insistira da Diar ne sme da odustane od učenja jezika, jer će mu to „otvoriti mnoga vrata” kao što je polazak u školu i rad zajedno sa Karohom u beogradskom kafeu kada bude u mogao da komunicira sa lokalcima i da koristi javni prevoz.
Diar čezne da češće izlazi iz doma, da radi, da doprinese, kao što je pomagao na Beogradskom maratonu. Trenutno se najviše nada da će mu protetska noga, koju srećom pokriva državno osiguranje, stići pre a ne kasnije, jer će tada bolje moći da savlada kretanje po padinama i usponima u Beogradu, a možda i ponovo da zaigra fudbal i stekne nove prijatelje. Jednom rečju, Diar želi da pripada..
Written by Vera Dragović-O’Donnell, Lidija Lazarević
1 of 5

Priča
10. maj 2023.
Aktivistkinja Dunja Trifunović: Mladi imaju viziju kako da zaustave klimatski sunovrat
ECOSOC forum mladih je bio važan događaj koji je okupio mlade ljude, kako bi razgovarali o strategijama za jačanje glasa i liderstva mladih ka unapređenju Agende mladih 2030.
Dunja Trifunovic, članica Savetodavne grupe mladih UN-a u Srbiji bila je moderatorka jedne od sesija. Skoro je dala intervju za Glas Amerike, koji sa zadovoljstvom prenosimo ovde u celosti.
VAŠINGTON/NJUJORK — Mladi aktivisti iz celog sveta krajem aprila su učestvovali u trodnevnoj konferenciji Foruma mladih Ekonomskog i socijalnog saveta UN (ESOSOC) u Njujorku, a jednom od sesija predsedavala je Dunja Trifunović, članica Savetodavnog borda mladih u organizaciji UN Srbija.
"Glavne teme konferencije bile su održivi oporavak od pandemije kovida 19 kao i implementacija ciljeva održivog razvoja", kaže 19-godišnja aktivistkinja za Glas Amerike.
"To su aktuelne i aktraktivne teme koje su animirale veliki broj mladih ljudi da, kako u sedištu UN tako i onlajn, isprate ovaj događaj. Sama činjenica da je ovako veliki broj mladih pokazao interesovanje, svedoči da ove važne teme nisu detalj na skupu konferencijskog tipa, već važna pitanja u čijem rešavanju mladi vide svoju ulogu. Sesija kojom sam zajedno sa kolegom sa Barbadosa presedavala ticala se Agende za mlade 2030. i instrumenata koje posedujemo za njeno ostvarivanje".
Glas Amerike: Šta su najvažnije preporuke i ideje koje su učesnici predložili u okviru priprema za samit o ciljevima održivog razvoja koji se održava u Njujorku u septembru?
Dunja Trifunović: Ključna preporuka ticala se uloge i afirmacije mladih, njihovog smislenog uključivanja u realizaciju pomenutih ciljeva, te promocije njihovog aktivnog učešća u javnom životu. Ključna reči u ovim preporukama bili su resursi - finansijski i naučni, kao važni podsticaji koji bi mladima omogućili da valjano oblikuju, a zatim i materijalizuju svoje vizije i ideje. Mladi aktivisti su ukazali na činjenicu da bi postojeće mehanizme trebalo modifikovati u smislu da oni budu dostupniji mladima. Uključivanje u formalni procese osmišljavanja i donošenja odluka podrazumeva, složićete se, savršeno spremne ljude za taj nivo zadatka.
Glas Amerike: Ujedinjene nacije su nedavno objavile izveštaj o klimatskim promenama koji je veoma sumoran, a generalni sekretar Antonio Gutereš upozorava da je svet "na tankom ledu". Kakva je atmosfera na klimatskim konferencijama, kada znamo da se klimatski ciljevi ne ostvaruju dovoljno brzo?
Dunja Trifunović: Atmosfera je manje sumorna od samih izveštaja, koji ne samo da svedoče da svet klizi na tankom ledu, već i da pukotine u ledu prete da naprave brze, kolosalne štete sa nesagledivim posledicama. To su neumoljive činjenice. S druge strane, činjenica je i da danas u svetu postoji nebrojeno mnogo mladih ljudi, koji su snagom volje i željom da sačuvaju ovaj svet pokazali neverovatnu hrabrost, umešnost i spremnost za borbu. Kada se na jednoj konferenciji nađu mladi iz Barbadosa, SAD, Srbije, Italije i Nikaragve i svi odreda sa istom strašću prilaze ovom problemu, stvara se utisak da će ta snaga na kraju prevagnuti i uspeti u naumu da zaustavi sat sveopšteg sunovrata u koji klizi naša planeta.
Glas Amerike: Šta ste čuli na sesiji kojom ste moderirali, a što je bilo najviše iznenađujuće za vas?
Dunja Trifunović: Živo, interesantno i dinamično - tako bih opisala našu sesiju posvećenu implementaciji Agende 2030. Svako od govornika je sa aspekta svog profesionalnog angažmana davao predloge, pravio preseke i sugerisao brži i jednostavniji put do zadatog cilja. Tada su se čuli najrazličitiji glasovi i svako od govornika je sa drugačijeg aspekta prilazio temi Agende 2030. Za mene je najveća fascinacija bio njihov odnos prema nama mladima - partnerski, pun uvažavanja i podsticajan za naš dalji rad. Ni naš odgovor nije izostao - predstavnici institucija morali su da primete da smo mi mladi zahvaljujući našem cilju i viziji uspeli ono što starijima nije pošlo za rukom - da srušimo sve nacionalne i kulturološke barijere i pokažemo da u borbi za Planetu ne postoje on i ona nego samo mi svi zajedno.
Glas Amerike: Vi ste već učestvovali na nekoliko velikih svetskih konferencija pod okriljem UN ili EU, između ostalog konferenciji UN o klimatskim promenama COP 27 u Egiptu 2022, i događaju Youth4Climate u Milanu 2021. Da li se glas mladih čuje i uvažava dovoljno, da li se nešto promenilo proteklih nekoliko godina?
Dunja Trifunović: Jeste, zaista se mnogo toga promenilo. Ako smo do 2019. pravili korake koji se nisu mogli videti golim okom, posle toga svaki naš zamah bio je korak od sedam milja. Mladi se danas na klimatskim konferencijama UN-a nalaze u ulozi pregovarača ispred svoje zemlje, aktivno su uključeni u kreiranje politika na globalnom, a sve više i na lokalnom nivou. Sve to je pre samo nekoliko godina bilo nezamislivo. Mi naravno nismo ni na polovini puta, ali svaka potvrda koja stiže, a njih nije malo, vetar je koji duva u naša jedra. Mladi se uključuju u različite procese o čemu svedoči osnivanje kancelarije ze mlade UN-a, ali i Agenda za mlade 2030. koja nas prepoznaje kao partnere UN-a i ključne aktere u ostvarivanju ciljeva održivog razvoja.
Glas Amerike: Učesnici foruma su bili iz celog sveta i izneli različite probleme. Gde vidite da se nalazi Srbija u okviru šire slike, u smislu i problema i kapaciteta za njihovo rešavanje?
Dunja Trifunović: Srbija je na žalost crna tačka na mapi klimatskih promena. S jedne strane, mi smo zemlja u razvoju, koja poput drugih zemalja iz iste kategorije nema dovoljno kapaciteta da adekvatno odgovori na izazov. Možda nema ni višak interesovanja, ali to je već druga tema. Ono što je preporučuje za ozbiljno suočavanje sa ovim globalnim problemom jeste činjenica da se Srbija zagreva brže od evropskog proseka. S druge strane, ona kao mala zemlja doprinosi klimatskim promenama tek oko 0.1 odsto svetskih emisija.
Glas Amerike: Da li su mladi u Srbiji dovoljno upoznati sa njima i posvećeni ciljevima o kojima se razgovaralo na ECOSEC forumu ovih dana? Znamo da su ekološka pitanja proteklih godina u Srbiji bila pokretač najvećih društvenih protesta, i da je ljudima stalo do zaštite životne sredine, ali su učesnici tih protesta bili ljudi različitih godina. Da li je pojačan aktivizam mladih i mimo političke sfere?
Dunja Trifunović: Duboko negodovanje ljudi izazvale su upravo ekološke, a ne, kako se moglo očekivati, političke i geopolitičke teme. To je bio vrlo dobar pokazatelj da se duboko u ljudima nešto pokrenulo - prkos, strah i do nedavno samo podrazumevajuća podrška prirodi. Postalo je jasno da se ništa ne podrazumeva. Želiš da sačuvaš prirodu, vazduh i vodu - pokaži to, reci na glas šta misliš, pokreni akciju, pozovi mlade ljude da urade nešto u vezi sa tim. Aktivizam se spontano probudio u dubini društva, polako se definisao da bi na kraju dobio zasluženo mesto u javnom diskursu.
Glas Amerike: U Srbiji je 2021. usvojen Zakon o klimatskim promenama, koliko se on primenjuje?
Dunja Trifunović: Usvajanje Zakona o klimatskim promenama samo je početni korak u uspostavljanju pravnog okvira za preuzimanje obaveza iz sistema trgovanja emisijama EU, koji je jedan od ključnih instrumenata EU za postizanje klimatske neutralnosti do 2050. godine. Ovde treba dodati da smo imali prazan prostor od tri godine jer javna rasprava 2018. godine nije rezultirala donošenjem zakona. Znači, pravni okvir je napravljen, a u kojoj meri će on biti deklarativne prirode, a u kojoj doneti suštinske promene ostavljam monitoringu da proceni. Svakako, kaskanje za EU pogodiće najviše privredu koja neće imati dovoljno vremena da se pripremi za izazove koje donosi Evropski zakon o klimi.
Kao indikativnu navodim činjenicu da Zakon nije regulisao uspostavljanje mehanizama za ispunjavanje obaveza iz Okvirne konvencije UN o promeni klime i Sporazuma iz Pariza. Srbija nije čak uspela da obezbedi ni osnovne obaveze prema Konvenciji i Sporazumu iz Pariza, kao što je redovno izveštavanje i podnošenje unapređenog Nacionalno utvrđenog doprinosa (NDC-a).
Original source: Voice of America, available at the following link.
Author: Helena Đorđević
1 of 5
Priča
30. maj 2023.
Znanjem o vazduhu dišemo dublje
Raška, april 2023 - Na jugozapadu Srbije, u centru grada Raške, nedaleko od pešačke zone nalazi se istoimena osnovna škola. U prohladnim podnevnim satima, malo pešaka prolazi pored nje. Daleko je više automobila.
Đaci koji idu u starije razrede Osnovne škole Raška, od nedavno su kroz istraživanje otkrili odgovor zbog čega imaju neprijatan osećaj u grlu dok trče po hladnom vremenu.
Dvanaestogodišnji Simon Ćirković voli da igra fudbal. Kaže da nije isto kada za loptom trči leti i zimi. I veruje da za nelagodnost koju oseća nije razlog hladan vazduh.
„Kada se loži ugalj vrlo je teško da se diše zbog teškog i neugodnog mirisa. Teže mi je tako da igram fudbal, kada je vazduh zagađen“, kaže Simon.
Globalno, svakog dana oko 93% dece mlađe od 15 godina udiše zagađen vazduh koji je štetan po njihovo zdravlje. Zagađenje vazduha se dovodi u vezu sa pojavom hroničnih oboljenja respiratornog sistema kod dece, kao što su bronhitis i astma. Deca mlađa od pet godina su najugroženija, jer unose više vazduha u odnosu na svoju telesnu masu nego odrasli.
Simon kao i njegova drugarica Helena Pribanović ima 12 godina. Oboje idu u peti razred. Kroz programe nastave i učenja grupe prirodno-matematičkih predmeta, takozvanih STEM predmeta, doprinosi se sticanju znanja i razvijanju svesti učenika o važnosti praćenja kvaliteta vazduha i posledicama zagađenja po okolinu i zdravlje ljudi.
Helena kaže da joj je mnogo lakše da shvati koliko je vazduh zagađen, ali i šta je tome razlog kada u školi imaju eksperimente kojima to istražuju.
„Uzeli smo pločicu koja je bila providna i na njoj smo namazali vazelin, i ispod strehe smo stavili i tamo smo držali 24 sata. Kada smo uzeli tu pločicu, na njoj smo našli čestice prašine i čestice čađi“, kaže Helena.
Simon se dok Helena priča slaže sa njenom tvrdnjom. Dodaje da je još jedna od prednosti sticanja znanja eksperimentima to što se rade timski.
„Putem eksperimenata meni je zanimljivije da učim zato što lakše se pamti i kada radimo timski vrlo je zanimljivije“, smatra dvanaestogodišnji Simon.
UNICEF je u okviru projekta „Škole za bolji kvalitet vazduha“ koji realizuje uz finansijsku podršku Vlade Norveške za potrebe razvijanja funkcionalnih znanja o štetnim posledicama zagađenja vazduha i značaju očuvanja životne sredine donirao u 46 škola u Srbiji, među kojima je i škola u Raški, komplete nastavnih sredstava za realizaciju nastave STEM predmeta. Koristeći ova nastavna sredstava, učenici istražuju i izvode eksperimente, čime je nastava postala interesantnija i životnija, a znanja koja učenici u tom procesu stiču postaju trajnija.
Treći učenik koji sa Helenom i Simonom radi na eksperimentu otkrivanja čestica koje zagađuju vazduh, je dve godine stariji od njih. To je Lazar Denić. On objašnjava kako merači kvaliteta vazduha koje je UNICEF dao na korišćenje školama pomažu učenicima da imaju uvid u to koliko je i da li je vazduh zagađen i utiču na roditelje da u svom domaćinstvu doprinesu smanjenju zagađenja.
„Jako je važno što imamo ove merače kojima možemo stalno da pristupimo jer, mnogi zagađivači smo mi ljudi koji vozimo automobile i na šta mi možemo zapravo da utičemo, tako da, moramo da znamo u bilo kom trenutku da li je naš vazduh čist ili nije i da reagujemo u korist našeg vazduha, jelte“, kaže Denić.
Nastavnica koja predaje jedan od predmeta koji pripadaju grupi STEM predmeta, tehniku i tehnologiju - Olivera Panović Sočanac, kaže da je interdisciplinarni pristup kada je više predmeta uključeno u celovito sagledavanje problema lakši, kako deci za razumevanje, tako i nastavnicima koji su podrška tom procesu.
„Razlika između teorijskih znanja i praktičnih znanja je jako velika. Ja deci mogu da pričam pet puta jednu istu stvar, ali tek onda kad vide, oni postanu svesni onoga što sam ja pričala,“ kaže Olivera i dodaje: „onog trenutka kada vide te čestice, u njima se nešto promeni. Prvo, svest bude drugačija, svesni su sredine, posle toga počinju da utiču na svoju sredinu, a u budućnosti trudiće se da zamene nečim boljim ono što nas danas zagađuje.“
Jedan od važnih načina profesionalnog razvoja i osnaživanja nastavnika iz 46 škola bilo je mentorstvo - odnosno saradnja sa kolegama koji imaju bogato iskustvo u interdisciplinarnom pristupu problemu i realizaciji projektne nastave kroz STEM nastavne predmete.
Za sada, nastavnici razmenjuju iskustva i primere svoje prakse kroz onlajn savetovanja. Razmena primera je dragocena jer su škole iz čak 15 opština uključene u projekat UNICEF-a, i svaka je od njih u odnosu na svoj geografski, demografski i drugi kontekst realizovala aktivnosti i istraživanja koja se odnose na sprečavanje zagađenja vazduha. Ti primeri su bili inspiracija za ostale da pokrenu nove školske projekte ili da neke svoje aktivnosti i istraživanja modifikuju i primene u svom kontekstu i okruženju.
„Povezivanje sa drugim školama u STEM projektu je jako bitno zato što mi učesnici tog projekta razmenjujemo iskustva, dolazimo do zaključaka, različitih, ali to sve vodi jednom rešenju, a rešenje i cilj je smanjenje zagađenja u kome živimo“, pojašnjava nastavnica Olivera Panović Sočanac.
Jedna od roditelja, majka učenika petog razreda, Olivera Đoković Raković, kaže da su znanja koja su deca sticala praktično, kasnije prenosila i na porodicu. I to sa strašću i energijom svojstvenom samo deci. Upornom i jakom.
„Ova generacija za razliku od moje, kada saznaju da problem postoji, žele da dođu do saznanja i rešenja odmah. Moj sin, kada je uradio jedan od eksperimenata, shvativši koliko je vazduh zagađen, nije prvo pomislio kako da pomogne ljudima koji ga udišu, već drveću koje proizvodi kiseonik i čisti vazduh koji dišemo“, kaže Olivera.
Ovim projektom UNICEF i Vlada Norveške, uz podršku Ministarstva prosvete i Ministarstva turizma i omladine, i u partnerstvu sa Institutom za nuklearne nauke „Vinča”, Stalnom konferencijom gradova i opština (SKGO), Inicijativom „Digitalna Srbija” (DSI), Internet društvom Srbije, Fondacijom „Petlja”, Centrom za promociju nauke (CPN) i organizacijama „Connecting” i „Dostignuća mladih u Srbiji“, a u saradnji sa lokalnim zajednicama, pomažu da se podigne svest dece i mladih školskog uzrasta, i njihovih roditelja i nastavnika o nivoima zagađenja vazduha i njihovom štetnom uticaju na zdravlje i dobrobit ljudi.
1 of 5

Priča
31. maj 2023.
Opening of the renovated Park of National Heroes in Prijepolje
Nakon tri decenije, Park narodnih heroja u centru opštine Prijepolje na reci Mileševki, potpuno je obnovljen i uređen, zahvaljujući sredstvima Ministarstva turizma i omladine i Evropske unije kroz EU PRO Plus program. Svečanom otvaranju Parka prisustvovali su ministarka za evropske integracije Tanja Miščević, šef Odeljenja za saradnju Delegacije Evropske unije (EU) u Srbiji, Nikola Bertolini, posebni savetnik u Ministarstvu turizma i omladine Esad Hodžić i Mikela Telatin, direktorka UNOPS Kancelarije u Srbiji.
„Ovaj park je izraz partnerstva između Srbije i Evropske unije koja je predstavlja naše okruženje, prostor u kome živimo i u gde nas države članice EU posmatraju i tretiraju kao ravnopravne. Pomoć koju zajedno pružamo našim lokalnim zajednicama je naša snaga i mogućnost da se razvijamo, a istovremeno prilika za nas da razumemo šta su potrebe na lokalnom nivou, na koje ćemo zajedničkim snagama pokušati i da odgovorimo. Danas je to ovaj lepi park na lepoj Mileševki u Prijepolju, a sutra su to već neki drugi projekti koji se odnose na infrastrukturu, poljoprivredu ili na podršku malim i srednjim preduzećima”, rekla je ministarka za evropske integracije, Tanja Miščević.
Finali radovi su izvršeni uz finansijsku podršku Evropske unije od više od 20 miliona dinara kada su postavljane elektroinstalacija, rasveta, video nadzor kao i mobilijar i sprave za fitnes i za vežbanje.
„Ovaj projekat je rezultat rada velikog broja ljudi, institucija, uloženog vremena i energije i ograničenih sredstava – što znači da je odraz i velike posvećenosti. Drago mi je da vidim da je uspešno realizovan. Evropska unija čeka na vas i EU je ovde za vas!”, rekao šef Odeljenja za saradnju Delegacije Evropske unije u Srbiji, Nikola Bertolini.
Esad Hodžić, posebni savetnik u Ministarstvu turizma i omladine je istakao da je rekonstrukcija Parka započeta na inicijativu samih Prijepoljaca a da je ministarstvo turizma i omladine sa 37,8 miliona dinara podržalo prvu fazu renoviranja tokom koje su asfaltirani sportski tereni za košarku, mali fudbal, odbojku i tenis, te postavljena zaštitna rešetka preko rekonstruisanog odvodnog kanala i betonirano stepenište unutar tribina.
„Uspeli smo da sačuvamo dušu našeg parka iz davnih vremena a da prostor oplemenimo novim sadržajem. Ovo je park za sve nas, za najmlađe, za starije koji imaju šahovski kutak, tu su tereni za sportiste, sprave za rekreaktivce, ali i za osobe sa invaliditetom, jednostavno park dostupan svim našim građanima”, rekao je Drago Popadić, predsednik opštine Prijepolje.
U Prijepolju je, tokom dana, Bertolini takođe imao priliku da vidi projekte koje je u opštini podržala EU a koji doprinose boljim socijalnim uslugama i uslovima za obrazovanje. On je obišao sportsku salu u Osnovnoj školi „Milisav Stiković” koja je renovirana uz bespovratna sredstva EU, kao i Dnevni centar za decu i mlade sa problemima u ponašanju odnosno projekat koji zajedno sprovode udruženje „Nova vizija” i Centar za socijalni rad a koji će značajno unaprediti socijalne usluge kao i socijalnu integraciju rizičnih grupa kod dece i mladih.
1 of 5

Saopštenje za medije
30. maj 2023.
Bodyright se nastavlja
Kao što se osećamo sigurno dok šetamo ulicom, isto tako bi trebalo da se osećamo sigurno i u digitalnom svetu. Krađa i zloupotreba nečije fotografije, kao i bilo kakva manipulacija njome bez dozvole, predstavlja kršenje privatnosti, dostojanstva i autonomije, i može biti poražavajuće iskustvo.
Zato je Populacioni fond Ujedinjenih nacija započeo bodyright kampanju da bi podigao svest o širokoj rasprostranjenosti rodno-zasnovanog nasilja posredovanog tehnologijom i njegovim posledicama. Ova kampanja ujedno poziva donosioce odluka, tehnološke kompanije, kao i sve druge relevantne organizacije da poboljšaju - kako mehanizme zaštite - tako i mehanizme podrške.
Istraživanje pokazuje da je digitalno nasilje zastupljeno u svim zemljama, te da je 85% žena iskusilo digitalno nasilje, ili svedočilo digitalnom nasilju nad nekom drugom ženom. Takođe, 57% žena je doživelo da se njihov video ili slika zlostavlja ili koristi protiv njih u online svetu.
Najnovije istraživanje u Srbiji pokazuje da se više od 78% devojaka ne oseća sigurno u digitalnom prostoru, iako provode barem 3 sata dnevno online. Osim toga, 74% devojaka koje su učestvovale u istraživanju kažu da nikada nisu bile deo neke kampanje za podizanje svesti o rodno-zasnovanom nasilju posredovanom tehnologijom. Ovo pokazuje da mladi u Srbiji nemaju dovoljno informacija o vrstama rodno-zasnovanog nasilja posredovanog tehnologijom, o načinima na koje mogu da se zaštite, i ko može da im pomogne ako se suoče sa takvom situacijom, iako mnoge forme digitalnog nasilja još uvek nisu formalno prepoznate.
Bodyright kampanja je u Srbiji počela u novembru 2022. godine. Iste godine, Populacioni fond Ujedinjenih nacija u Srbiji je pripremio Pojmovnik rodno zasnovanog nasilja posredovanog tehnologijom, prilagođen kontekstu i prijemčiv mladima. Pojmovnik na srpskom jeziku pokušava da reši neke od terminoloških nedoumica.
Kao nastavak bodyright kampanje, Populacioni fond Ujedinjenih nacija i Poverenik za zaštitu ravnopravnosti su realizovali prvi Trening trenera za vršnjačku edukaciju mladih koji kroz Panel mladih saradjuju sa kancelarijom Poverenika.
Nakon ovog treninga mladi treneri će uz mentorsku podršku sprovoditi vršnjačku edukaciju na temu rodno-zasnovanog nasilja posredovanog tehnologijom i mehanizama zaštite u 6 lokalnih samouprava u Srbiji.
Prve radionice će biti održane tokom maja 2023. godine u Vranju, Bujanovcu i Kragujevcu.
1 of 5
Saopštenje za medije
30. maj 2023.
UNICEF: Podrška institucijama u njihovim naporima da odgovore na posledice nasilnih događaja koji su potresli Srbiju u poslednje dve nedelje
Podsticanjem partnerstava i stavljanjem na raspolaganje svog globalnog iskustva, UNICEF pruža neophodna znanja, resurse, strategije i smernice koji su potrebni za efikasnu prevenciju i borbu protiv nasilja, kao i za obezbeđivanje bezbednosti i dobrobiti dece koja su pogođena ovim tragedijama.
Pored rešavanja posledica ovih tragičnih događaja, UNICEF pomaže svim relevantnim akterima u društvu u jačanju prevencije nasilja među i nad decom, kao i u stvaranju bezbednog okruženja za decu.
UNICEF se takođe fokusira na rešavanje problema mentalnog zdravlja dece i mladih. Prepoznajući značajan uticaj mentalnog zdravlja na decu i adolescente, UNICEF intenzivno radi na podizanju svesti, zalaže se za pristup kvalitetnim uslugama mentalnog zdravlja koje su usmerene na pružanje pomoći nakon traumatičnih situacija, sveobuhvatnoj podršci onima kojima je potrebna i stvaranje okruženja koje promoviše psihološko blagostanje i otpornost dece.
U protekle dve nedelje UNICEF je:
Pružio podršku Osnovnoj školi „Vladislav Ribnikar“ obezbeđivanjem materijala za savetodavne sesije.
Razvio psihosocijalne informativne materijale za nastavnike, roditelje i decu koji su prvih dana nakon tragedije podeljeni svim pogođenim školama, a zatim i svim školama u celoj Srbiji.
Medijima dostavio „Preporuke za izveštavanje o masovnim pucnjavama“.
Okupio stručne pružaoce usluga podrške tokom prve faze odgovora na kriznu situaciju i organizovao diskusije za srednjoročnu i dugoročnu pomoć.
Podržao Institut za mentalno zdravlje da pruži podršku odmah nakon nemilih događaja.
Organizovao vebinar „Odgovor na krizne situacije i traumatične događaje situacije“ za prosvetne savetnike, prosvetne inspektore i savetnike-spoljne saradnike. To je bio prvi u nizu vebinara koji će biti organizovani za podršku zaposlenima u prosveti i roditeljima.
Pružio, i nastavlja da pruža, stručnu podršku novoosnovanim radnim grupama u jačanju prevencije nasilja među i nad decom i stvaranju bezbednog okruženja za decu, kao i u odgovoru na probleme mentalnog zdravlja dece i mladih.
1 of 5
Saopštenje za medije
30. maj 2023.
6 ključnih elemenata za snažnije porodice
U svetu ubrzanih promena i porodice se menjaju. Demografske i socio-ekonomske promene su uticale na modele porodice i porodičnog života, kao što su države prepoznale još 1994. godine na Međunarodnoj konferenciji o stanovništvu i razvoju (ICPD), ukazujući na to da su ove promene dovele do značajnih izmena u sastavu i strukturi porodice.
U svetu, tek malo više od jedne trećine domaćinstava izgleda kao takozvana “tradicionalna porodica”, muško-ženski par sa decom. Dok je značajna većina domaćinstava sastavljena od višegeneracijske ili šire porodice, samohranih roditelja, parova bez dece, ili pojedinaca.
Kako se zemlje istočne Evrope i centralne Azije bore sa demografskim promenama, pozivanje na pojam “jake porodice” je postalo uobičajeno kada se govori o rešenjima ovih demografskih izazova.
Ali, šta danas zapravo čini porodice jakim? Evo 6 ključnih elemenata:
1. Različitost
Porodice mogu biti različitog sastava i i veličina. Širom regiona vidimo porodice sa dva roditelja i decom, bake i deke, kao i druge rođake koji pomažu kad zatreba, muškarce i žene koji odgajaju decu samostalno, parove i pojedince bez dece, i mnoge druge. Da li sopstvenim izborom ili iz nužde, ljudi u regionu grade sve raznovrsnije porodice. ako društvene norme u vezi sa porodicom, brakom i rađanjem evoluiraju - sve više i više ljudi prepoznaje da je ono što ih drži zajedno mnogo značajnije od samog sastava porodice. Zato je ključno da javne politike reflektuju ovu realnost i prošire svoje usluge i podršku na sve porodice, ma kako različite i raznovrsne one bile.
2. Jednakost
Bez obzira na to kako porodica izgleda, porodica je tim i svaki član tog tima je bitan.
Ipak, kruti rodni stereotipi oko uloga žena i muškaraca, kao i dečaka i devojčica u porodici, narušavaju jednakost i ozbiljno ograničavaju glas i delovanje žena i devojčica. Upravo zbog toga, Populacioni fond Ujedinjenih nacija, zajedno sa Evropskom unijom i drugim partnerima, pruža podršku državama i civilnom društvu u regionu, u borbi protiv rodnih stereotipa i diskriminatornih društvenih normi, naročito kroz angažovanje muškaraca i dečaka.
3. Podela brige
Još uvek se od žena očekuje da brinu o domaćinstvu, deci i starijim članovima porodice. Takvo tradicionalno shvatanje rodno-zasnovane podele roditeljskih i kućnih poslova nije u dodiru sa realnošću, naročito onda kada su žene obrazovane, zaposlene i zarađuju. Ovakva podela čini da se mnoge žene bore da izmire svoju karijeru i obaveze u porodici. Ukoliko bi muškarci preuzeli svoj deo neplaćene brige i obaveza u domaćinstvu, to bi omogućilo da oba partnera ostvare svoje karijere i porodične obaveze, oslobodilo bi vreme ženama, dalo im nove prilike i resurse, i poboljšalo njihovo opšte blagostanje, kao i blagostanje njihovih porodica. Takođe, omogućilo bi da parovi imaju onoliko dece koliko žele. Istraživanje pokazuje da se angažovani očevi osećaju emocionalno povezanije sa svojim partnerkama i decom, kao i da žive srećnije i duže. Populacioni fond Ujedinjenih nacija podržava države da unaprede rodno-odgovorne politike za podršku porodici, promovišu rodnu ravnopravnost i jednaku podelu brige o domaćinstvu.
4. Mir u kući
Porodice mogu da budu siguran prostor, ali mogu da budu i prostor u kom su članovi- naročito žene i deca - izloženi nasilju. Podaci govore da je jedna od tri žene iskusila fizičko ili seksualno nasilje od strane svog partnera. Nasilje u porodici je često skriveno, ali se sve više prepoznaje kao javno a ne isključivo privatno pitanje. Nasilje u porodici predstavlja ozbiljno kršenje ljudskih prava i čini porodice slabim. Tek kada su veze unutar porodice bazirane na poštovanju, uključujući i poštovanje telesne autonomije, čitave porodice i njihovi članovi mogu da napreduju. Populacioni fond Ujedinjenih nacija u saradnji sa državama širom regiona, radi na jačanju usluga zaštite i podrške za žrtve rodno-zasnovanog nasilja i sprovodi preventivne programe koji se bave dekonstruisanjem rodnih stereotipa.
5. Podrška
Porodicama je potrebna podrška i pristupačne usluge kako bi dalje napredovale. To podrazumeva unapređenje usluga u domenu zdravlja, naročito seksualnog i reproduktivnog zdravlja, roditeljsko odsustvo, čuvanje dece, kao i finansijsku podršku porodicama sa niskim primanjima. Kada se donose politike za podršku porodici, ključno je zaobići one mere koje znaju da nehotice uspostave rodne nejednakosti. Na primer, preterano obimne naknade za porodiljsko odsustvo mogu da otežaju ženama povratak na posao.Populacioni fond Ujedinjenih nacija, uz podršku Austrijske razvojne agencije (ADA), uspostavlja partnerstva između privatnog i javnog sektora - kako bi se omogućile rodno-odgovorne porodične politike u regionu. Dokazano je da su takve politike - one na nacionalnom nivou i one sprovedene od strane privatnog sektora - moćne alatke za podršku porodicama, omogućavajući i muškarcima i ženama da planiraju kako svoje karijere tako i svoje porodice.
6. Mogućnost izbora
Porodica ima različita značenja za različite ljude - ali u svojoj srži, porodica podrazumeva ljubav i podršku. Snažne porodice su izgrađene oko pojedinaca koji slobodno biraju da žive zajedno, bez obzira na to ko su. Iako ne tako čest, fenomen prisilnog braka još uvek postoji u našem regionu i često uključuje maloletne devojčice. Dečiji brakovi krše ljudska prava, ograničavaju mogućnosti za devojčice i devojke u narednim životnim fazama i često su praćeni nasiljem u porodici. Populacioni fond Ujedinjenih nacija pruža podršku državama da okončaju dečije brakove i iskorene tu praksu kroz rad sa zajednicama.
1 of 5
Saopštenje za medije
11. maj 2023.
UN u Srbiji i Privredna komora potpisuju Deklaraciju za unapređenje održivog razvoja u Srbiji
Dva aktera će raditi zajedno na oblastima od zajedničkog interesa kako bi podstakli preduzeća da usvoje odgovorne prakse; zalaganje za politike koje podržavaju održivi ekonomski razvoj, socijalni napredak i ekološku održivost; izgradnju kapaciteta preduzeća i drugih zainteresovanih strana kako bi Ciljevi održivog razvoja postali temelj njihove misije i poslovnog modela; i razvoj odnosa sa razvojnim bankama i drugim međunarodnim finansijskim institucijama da promovišu odgovorne investicije za održivi razvoj.
Fransoaz Žakob, stalna koordinatorka UN u Srbiji, rekla je: "Privatni sektor ima jedinstvenu sposobnost da pokrene inovacije, mobiliše resurse i stvori radna mesta koja mogu da doprinesu održivom razvoju. Privatni sektor takođe mora da posluje na odgovoran i održiv način, uzimajući u obzir društvene i ekološke uticaje svojih postupaka. Zadovoljstvo nam je da uspostavimo ovo partnerstvo sa Privrednom komorom Srbije i radujemo se zajedničkom rešavanju složenih izazova održivosti. To uključuje razmenu znanja, stručnosti i resursa za razvoj inovativnih rešenja koja idu u korist i privatnom sektoru i društvu u celini".
Mihailo Vesović, direktor Odeljenja za stratešku analizu, usluge i internacionalizaciju Privredne komore, rekao je: "Ciljevi održivog razvoja govore o smanjenju siromaštva i unapređenju ekonomskog rasta, a privatni sektor je ključni pokretač u ostvarivanju tih ciljeva. Danas potpisujemo ovaj sporazum o saradnji sa namerom da zajednički promovišemo i radimo na održivom ekonomskom rastu i razvoju. U narednom periodu, usmerićemo naše aktivnosti da pomognemo kompanijama da unaprede svoju konkurentnost, kroz inovativna i "zelena" rešenja, promovisanje održive proizvodnje i etičkih vrednosti, kao i stvaranje poslovnog okruženja koji pogoduje aktivnostima kako lokalnih kompanija tako i stranih investitora, istovremeno obezbeđujući solidarnost prema onima kojima je pomoć najpotrebnija".
Potpisivanje Deklaracije o namerama predstavlja važnu prekretnicu u saradnji Ujedinjenih nacija i Privredne komore Srbije i poslužiće kao platforma za buduću saradnju u podršci Ciljevima održivog razvoja. Deklaracija o namerama svedoči o posvećenosti dve organizacije u zajedničkom radu na promovisanju održivog razvoja u Srbiji i doprinosu globalnim naporima za ostvarivanje Ciljeva održivog razvoja.
1 of 5
Saopštenje za medije
03. maj 2023.
Izjava stalne koordinatorke UN u Srbiji povodom pucnjave u beogradskoj školi
U ime Ujedinjenih nacija u Srbiji, Fransoaz Žakob, stalna koordinatorka UN izražava svoju duboku tugu i upućuje najiskrenije saučešće porodicama žrtava posle tragične pucnjave koja se dogodila danas u jednoj beogradskoj školi.
"Ovaj besmisleni čin nasilja ostavio nas je sve u šoku i rezultirao je povredom i smrću nevine dece i školskih radnika. Naše misli i molitve su sa porodicama žrtava i sa povređenima", kaže Žakob.
Ujedinjene nacije u Srbiji su posvećene borbi protiv svih oblika nasilja, kao i obezbeđivanju da sva deca mogu da žive i odrastaju u bezbednom i sigurnom okruženju. Ovakva tragedija je podsetnik da nijedno društvo nije imuno na nasumične slučajeve ekstremnog nasilja. Moramo dati sve od sebe da negujemo vrednosti međusobnog poštovanja, mira, sprečavanja sukoba, nenasilja i pravde, u svim okolnostima.
UN će nastaviti da podržavaju Vladu Srbije i sve relevantne aktere u rešavanju društvenih izazova i osiguranju dobrobiti ljudi.
UN će nastaviti da podržavaju Vladu Srbije i sve relevantne aktere u rešavanju društvenih izazova i osiguranju dobrobiti ljudi.
1 of 5
Najnoviji izvori
1 / 11
Resursi
03. novembar 2022.
1 / 11