Najnovije
Saopštenje za medije
28. jun 2024.
Manje od petine ciljeva na putu ostvarenja, svet ne uspeva da ispuni obećanje Ciljeva održivog razvoja, upozorava novi UN izveštaj
Saznajte više
Priča
18. jun 2024.
Matilde Mort preuzela funkciju nove stalne koordinatorke UN-a u Srbiji
Saznajte više
Priča
12. jun 2024.
Obeležen Nacionalni dan rodne ravnopravnosti: Kako prevazići rodnu neravnopravnost i stereotipe u nauci
Saznajte više
Najnovije
Ciljevi održivog razvoja u Srbiji
Ciljevi održivog razvoja predstavljaju globalni poziv na akciju, kako bi sprečili siromaštvo, zaštitili životnu sredinu i klimu, i osigurali da svi ljudi žive u miru i prosperitetu. Ovo su ciljevi na kojima UN u Srbiji radi:
Priča
18. jun 2024.
Matilde Mort preuzela funkciju nove stalne koordinatorke UN-a u Srbiji
Beograd, 17. jun 2024 – Matilde Mort je zvanično preuzela funkciju nove stalne koordinatorke Ujedinjenih nacija u Srbiji nakon što je predala akreditive Ministru spoljnih poslova, Marku Đuriću, čime je označen početak njene uloge u unapređenju saradnje između Srbije i Ujedinjenih nacija.Sa više od tri decenije iskustva, gospođa Mort ima dugogodišnje iskustvo u oblastima Agende 2030 za održivi razvoj, zaštite životne sredine i klimatskih promena, upravljanja, socijalne politike i smanjenja rizika od katastrofa. Njene prethodne pozicije uključuju funkciju stalne predstavnice Programa UN za razvoj (UNDP) u Ekvadoru, kao i razne rukovodeće uloge unutar UNDP-a u Nikaragvi, Paragvaju, Argentini i regionalnom habu za Latinsku Ameriku i Karibe u Panami. Takođe je sprovodila istraživanja i predavanja o održivom razvoju i klimatskim promenama. Gospođa Mort je doktorirala iz oblasti ljudske i ekonomske geografije sa specijalizacijom u oblasti sredstava za život i održivosti, magistrirala međunarodnu ekonomiju i poslovnu administraciju i ima diplomu društvenih nauka sa Univerziteta u Geteborgu, Švedska.Očekuje se da će njeno imenovanje dodatno ojačati tekuću saradnju i razvojne napore između Srbije i Ujedinjenih nacija.
![](/sites/default/files/styles/featured_content/public/2024-06/ZZF240617002-za%20naslovnu.jpg?itok=MGlt-b7D)
Priča
13. jun 2024.
Obeležen Nacionalni dan rodne ravnopravnosti: Kako prevazići rodnu neravnopravnost i stereotipe u nauci
Agencija Ujedinjenih nacija za rodnu ravnopravnost i osnaživanje žena u Srbiji (UN Women) i Udruženje naučnica Srbije (SRNA) obeležili su u utorak, 11. juna u Novom Sadu Nacionalni dan rodne ravnopravnosti na skupu pod nazivom „Prevazilaženje rodnih neravnopravnosti i rodnih stereotipa u nauci“.Prema rečima Milane Rikanović, direktorke UN Women u Srbiji, često zaboravljamo i potcenjujemo moć nauke i inovacija u preoblikovanju sveta i načina na koji živimo, a često uzimamo zdravo za gotovo razna inovativna rešenja koja su u potpunosti izmenila i unapredila položaj žena, a ne znamo ni da iza mnogih od njih stoje upravo žene. „Za žene i devojke širom sveta ove promene donele su nove slobode, nove oblike pristupa informacijama i nove mogućnosti. Pa ipak, i dalje smo svedoci brojnim štetnim rodnim stereotipima i rodnoj neravnopravnosti i u ovoj oblasti“, rekla je Rikanović.Iako istraživanje Uneska pokazuje da Srbija i mnoge zemlje bivše Jugoslavije prednjače u broju naučnica, one su i dalje nedovoljno zastupljene i vidljive i suočavaju se sa nizom izazova. Olja Šovljanski, naučna saradnica sa Fakulteta tehničkih nauka, navodi da je za naučnice jedan od izazova uklanjanje sa projekata onog trenutka kada odu na porodiljsko odsustvo, ali i neprepoznavanje činjenice među privrednicima da i ženska osoba može da doprinese inovacijama. „To je samo mali segment onoga sa čime se mi susrećemo u našoj svakodnevici i stoga se borimo da dobijemo neki vetar u leđa“, istakla je Šovljanski.Prof. dr Jovana Grahovac iz Udruženja naučnica Srbije (SRNA) ističe da kada pogledamo karijerne putanje žena i muškaraca, žene imaju duži period zastoja u razvoju svojih karijera, ali da su uspele malo da unaprede položaj žena u nauci. „Položaj naučnica konkretno je unapređen utoliko što njihovi ugovori o zaposlenju više nisu vezani za projekte nego su instituacionalno finansirani što definitivno doprinosi njihovoj sigurnosti u radnom okruženju ali ima još dosta prostora za unapređenje“, naglasila je Grahovac. Tatjana Macura, ministarka bez portfelja zadužena za rodnu ravnopravnost, pozvala je ovom prilikom sve žene i devojke da prijavljuju svako kršenje Zakona o zabrani diskriminacije „jer neće moći reagovati institucije koje su nadležne ukoliko se kršenje ovog zakona i drugih propisa ne prijavljuje“. Ministarka je takođe pozvala osnovce prisutne na skupu da koriste nacionalnu platformu za prevenciju i suzbijanje nasilja koje uključuje decu, pod nazivom "Čuvam te". Nacionalni dan rodne ravnopravnosti ustanovila je 2021. godine Vlada Republike Srbije u cilju podizanja svesti o važnosti rodne ravnopravnosti i unapređenja položaja žena u Srbiji. Odabran je 11. jun – dan kada je 1842. godine prvi put odobreno školovanje devojčica u Srbiji. Naime, ukazom kneza Mihaila Obrenovića, odobreno je Nataliji Petrović, Sofiji i Katarini Lekić da otvore školu za žensku decu.
1 of 5
![](/sites/default/files/styles/featured_content/public/2024-06/SRNA%202_0.jpg?itok=pELCp27R)
Priča
04. jun 2024.
Generalni sekretar imenovao Matilde Mord iz Švedske za stalnu koordinatorku Ujedinjenih nacija u Srbiji
Generalni sekretar Ujedinjenih nacija Antonio Gutereš imenovao je Matilde Mord iz Švedske za stalnu koordinatorku Ujedinjenih nacija u Srbiji, uz odobrenje Vlade domaćina, počev od 1. juna 2024.Mordt ima više od 30 godina iskustva i tehničkog znanja o Agendi 2030 i Ciljevima održivog razvoja, životnoj sredini i klimatskim promenama, pitanjima upravljanja, socijalnoj politici i smanjenju rizika od katastrofa.Prethodno je radila kao stalna predstavnica Programa UN za razvoj (UNDP) u Ekvadoru; kao vođa tima za grupu za održivi razvoj u UNDP-ovom regionalnom čvorištu za Latinsku Ameriku i Karibe u Panami; i u različitim kapacitetima sa UNDP-om u Nikaragvi, Paragvaju, Argentini i u sedištu u Njujorku, kao i za agencije UN, agencije za saradnju i međunarodne finansijske institucije. Sprovela je istraživanja, objavljivala i držala predavanja o međunarodnoj politici održivog razvoja, otpornosti i klimatskih promena, između ostalog.Mordt je doktorirala iz oblasti ljudske i ekonomske geografije sa specijalizacijom o sredstvima za život i održivost, magistrirala je međunarodnu ekonomiju i poslovnu administraciju i diplomirala društvene nauke na Univerzitetu u Geteborgu, Švedska.
1 of 5
![](/sites/default/files/styles/featured_content/public/2024-06/Foto%20Matilde%20Mordt_0.jpg?itok=XLfr7Ylo)
Priča
03. jun 2024.
Beograd obeležava Svetski dan bicikla 2024. uz zdravljem i prirodu u fokusu
Ovogodišnja tema „Tvoja pedala, tvoje zdravlje, tvoja priroda“ istakla je ekološke i zdravstvene prednosti biciklizma. Kao energetski efikasan način prevoza, bicikl ne proizvodi zagađenje, ima minimalan ekološki otisak i stvara zanemarljivu buku. Promocijom biciklizma, organizatori su želeli da pokažu kako pojedinci mogu doprineti zdravijoj životnoj sredini i istovremeno poboljšati svoje lično blagostanje.Biciklisti su učestvovali u živopisnoj vožnji kroz grad. Vožnja je krenula od Pionirskog parka, kroz centar Beograda preko Brankovog mosta do Novog Beograda i zatim nazad ka platou kod Nebojšine kule, gde je završena. Završetak ture je obeležen zabavnim piknikom kraj Dunava, uz muziku, osveženje i druženje.Događaj su organizovali Ambasada Kraljevine Holandije u Srbiji, NVO Ulice za bicikliste i Ujedinjene nacije u Srbiji.
1 of 5
![](/sites/default/files/styles/featured_content/public/2024-06/_DSC0541.jpg?itok=SpkALpXP)
Priča
28. maj 2024.
Intervju: Turizam kao generator promena za žene u ruralnim područjima
Malina Stanojević jedna je od najglasnijih zagovornica prava žena na selu u Srbiji. Kao predsednica Udruženja „Sačuvajmo selo Priboj“, godinama radi na osnaživanju žena i time na poboljšanje njihovog položaja ali i života seoskih zajednica u jugozapadnoj Srbiji. Kroz projekat koji sprovodi UN Women uz podršku EU, više od 200 žena na selu iz Udruženja je bilo uključeno u kreiranje inicijativa prema lokalnoj samoupravi u cilju poboljšanja njihovog položaja. Pored toga, Udruženje „Sačuvajmo selo Priboj“ je pokrenulo temu razvoja ruralnog turizma kao generatora promena za žene na selu. Kako biste u nekoliko rečenica opisali jedan prosečan dan žene na selu u Srbiji?Ustajanje pre svih ukućana (oko 6h), obilazak stoke, spremanje dece u školu i često odvoženje do škole, spremanje doručka za ukućane i odlazak u njivu ili plastenik. Ukoliko ima stoke za mužu (krave, koze) sledi muža i varenje mleka, a zatim priprema mleka za pravljenje sira. U međuvremenu se pristupa spremanju ručka i dočekivanje dece iz škole. Neretko mora da ode i doveze decu iz škole. Ukoliko ima i starijih ukućana tu su još posebni tretmani oko terapija, odvođenja kod lekara, a često i posebna ishrana. Nakon ručka treba posvetiti pažnju deci za učenje i pripremu za sutra. Ne smemo zaboraviti pranje i peglanje i održavanje higijene u kući i štalama. Iz ovoga se vidi da žene u selima imaju neograničeno i nedefinisano radno vreme i opis poslova. Zato često kažem da je ženama radno vreme 25 sati od mogućih 24. Na koji način se moze takva situacija promeniti, kao i šta vaše Udruženje radi po tom pitanju?Ova situacija se može promeniti ili bar ublažiti ako bi se ozbiljno i praktično, a ne samo deklarativno, pristupilo ozakonjenju tzv. neplaćenog rada i izvršila preraspodela sredstava na one koji višestruko dorinose očuvanju porodica i vaspitavanju dece po tradicionalnim vrednostima. Mi kroz Udruženje ženama približavamo nove trendove življenja, lakše načine obavljanja poslova koje moraju da završe, digitalno opismenjavanje, dodelu opreme koja im omogućava primenu novih tehnologija, sigurniju proizvodnju (plastenici, kopačice), opremu za preradu voća i povrća, edukacije za preradu i plasman proizvoda, bolje iskorišćenje kod prerade voća i povrća. Tako smo na primer preko UN Women projekta nabavili duplikator čime smo uveli novinu u proizvodnju, jer do tada niko nije ni čuo šta je to i čemu služi, napravili smo novi proizvod kojim se hvalimo sa razlogom.Pokrenuli ste temu seoskog turizma u tom delu Srbije. Kakav je potencijal njegovog razvoja i kako može da doprinese unapređenju položaja žena?U našoj opštini se nijedno gazdinstvo do sada nije bavilo seoskim turizmom tako da smo mi prvi koji smo procenili i analizirali kapacitete i resurse koji su potrebni za bavljenje sesokim turizmom i svojim inicijativama koje smo definisali kroz projekat naterali donosioce odluka da shvate ozbiljno iskorišćenje resursa i kapaciteta i da seoski turizam ubace u akcioni plan kao meru. Mi smo devet gazdinstava prepoznali kao najkompletnija i koja mogu najbrže da počnu sa davanjem usluga u turizmu i iste smo postavili na Google Maps. Nakon naših aktivnosti mnoga domaćinstva koja nisu u članstvu našeg udruženja su krenuli da adaptiraju svoje prostore i shvatili da je to ozbiljan potez za brzo prihodovanje iz svojih gazdinstava. Kako su žene praktično nosioci svih aktivnosti u seoskom turizmu to će im biti još jedna vrsta osnaživanja, jer donosi ekonomske benefite a samim tim unapređuje i opšti položaj žene. Pored toga, porezi i benefiti od seoskog turizma doprinose ekonomskom napretku same opštine.Kako žene mogu da se uključe u seoski turizam- da li postoje neki podsticaji, obuke i sl?Samim bavljenjem seoskim turizmom žene su direktno uključene i sav prihod kako od smeštaja tako i od plasiranja hrane ide ženama sa sela. Što se tiče podsticaja na lokalnom nivou oni još uvek ne postoje ali pokretanjem seoskog turizma od strane našeg Udruženja nadamo se da će opština još više prepoznati značaj seoskog turizma za naš kraj i davati podsticaje za uključivanje ljudi, naručito žena, sa sela u ovu oblast. Što se tiče obuka, naše udruženje je organizvalo niz obuka na temu seoskog turizma, bilo u našoj organizaciji ili saradničkih udruženja, mada treba napomenuti da su nam predstavnici lokalne turističke organizacije u više navrata izlazili u susret i držali besplatne obuke i konsultacije sa ženama koje su zainteresovane za bavljenje seoskim turizmom.Šta vas najviše motiviše i inspiriše da nastavite svoju misiju unapređenja položaja žena na selu?Svakim projektom stičem nove uvide i saznanja šta je to što je ženama pomoglo a šta još treba uraditi da bi bilo još bolje. Radost na licima žena i porodica kojima sam kroz projekte pomogla, a ponekad i neke suze radosnice, motivišu me da ne smem da stanem.
1 of 5
![](/sites/default/files/styles/featured_content/public/2024-05/Malina%20Stanojevic.%20Photo%20by%20UN%20Women.jpg?itok=b2BNBn4r)
Priča
28. maj 2024.
Ljubica Darković: Ako shvatimo moć jezika, možemo da izgradimo Srbiju u kojoj će rodna ravnopravnost biti osnova našeg identiteta
U susret 30-godišnjici Pekinške deklaracije, U Srbiji je i dalje postoji zanemarena prilika za transformativnu promenu – rodno osetljiv jezik. Razumevanje i upotreba rodno osetljivog jezika predstavlja ključno sredstvo u oblikovanju naše percepcije. Ovaj napor ne samo da poštuje duh Deklaracije, već i podstiče rodnu ravnopravnost u našoj posvećenosti stvaranju društva u kojem se svačiji potencijal može ostvariti, bez ograničenja štetnim rodnim normama.Jezik ne samo da odražava naše misli, već ih oblikuje na taj način oblikujući i celokupnu našu stvarnost. Ima tu moć da osnaži stereotipe ili da ih razbije, otvarajući vrata novim mogućnostima za sve. Tradicionalni pogledi na rodne uloge često odjekuju u našoj svakodnevnoj komunikaciji, suptilno diktirajući „odgovarajuće“ puteve u karijeri, ponašanju i ambicijama zasnovanim na polu odnosno rodu. Promena ovog narativa počinje upravo transformacijom jezika koji koristimo.Pekinška deklaracija i Platforma za akciju naglašavaju važnost nediskriminatornog jezika, posebno u oblastima kao što su mediji, obrazovanje i ljudska prava. Iskreno rečeno, Srbija je počela da rešava ova pitanja kroz zakonodavne mere. Zakon o rodnoj ravnopravnosti, usvojen 2021. godine, predstavlja korak napred u tom smislu eksplicitno nalažući upotrebu rodno osetljivog jezika u javnim dokumentima i medijskim komunikacijama, sa ciljem da se preoblikuje javni diskurs u kontekstu rodne ravnopravnosti. Ali da li je to dovoljno?Reforma obrazovanja je podjednako kritična. Škole su rasadnici budućih generacija, gde se seme jednakosti može (i treba) rano posejati. Integrisanje rodne osetljivosti u srpski obrazovni sistem znači ne samo revidiranje udžbenika, već i obuku nastavnika da razumeju i koriste jezik koji podjednako osnažuje sve učenike i učenice. Zamislite učionicu u kojoj se svako dete podstiče da slobodno sledi svoja interesovanja, bez ograničenja rodnih očekivanja, stvarajući okruženje koje neguje svoje potencijale!U ekonomskoj sferi, iako žene čine skoro polovinu zaposlenog stanovništva, one su i dalje nedovoljno zastupljene na višim rukovodećim pozicijama i pozicijama na kojima se donose odluke. Prema podacima UN Women, samo 29,37% rukovodećih pozicija u Srbiji zauzimaju žene. Promovisanje rodno osetljivog jezika u korporativnim politikama i komunikacijama ne samo da podstiče inkluzivniju kulturu radnog mesta, već i povećava vidljivost za žene liderke. Ova vidljivost je ključna, jer inspiriše mlade devojke i žene da teže ovim ulogama, videći ih kao dostižne, cenjene i cenjene.Kao dete, često sam se pitala zašto su žene koje su na funkciji ministarki u vladi oslovljavali sa „ministar“, a ne „ministarka“. Odgovor koji sam dobijala je uvek bio isti: „To su samo reči". Moje akademsko putovanje značajno je produbilo moje razumevanje dubokog uticaja tih „samo reči“ na rodnu ravnopravnost. Prekretnica je bila kada je na mojoj univerzitetskoj diplomi pisalo stručno zvanje u muškom rodu. Shvatila sam da štetni rodni stereotipi i norme utiču na sve, uključujući i mene, a jezik igra značajnu ulogu u njihovom održavanju. Nastavila sam istraživanje u ovoj oblasti tokom svojih postdiplomskih studija, kao i sada tokom rada na doktoratu, odlučna da nešto promenim. Možda je još važnije to što sam odlučila da uključim i ljude oko sebe u razgovore o ovoj temi, nastojeći da promenim jednu po jednu predrasudu.Međutim, put ka rodno osetljivom jeziku nije bez izazova. Društveni stavovi, duboko usađene norme i nevoljnost da se udaljimo od onoga što se doživljava kao tradicionalno su velike prepreke na tom putu. Prevazilaženje ovih barijera zahteva širu perspektivu, spremnost da se prihvate promene i zajednički napor da se pokažu prednosti rodno ravonpravnog društva.Uključivanje u smislenu javnu debatu je od suštinskog značaja za produbljivanje našeg razumevanja i posvećenosti upotrebi i popularizaciji rodno osetljivog jezika. Javni dijalog u cilju edukovanja opšte populacije i rušenja rodnih stereotipa bi bio izvrsna prilika za razumevanje prave svrhe rodno osetljivog jezika. Ključno je da donosioci odluka jasno i ubedljivo artikulišu razloge za njegovu upotrebu jer samo kroz aktivno angažovanje i dijalog možemo osigurati da primena rodno osetljivog jezika napravi taj korak napred ka inkluzivnom društvu.Razumevanjem i iskorištavanjem moći jezika možemo pomoći da se izgradi Srbija u kojoj rodna ravnopravnost postaje kamen temeljac našeg kolektivnog identiteta, u sve u skladu sa principima Pekinške deklaracije. Neka ovo bude naše nasleđe: Srbija koja je slavljena ne samo zbog bogatstva svoje istorije i pririodnih lepota, već kao svetionik nepokolebljive privrženosti ravnopravnosti i dubokog poštovanja svakog pojedinca.
1 of 5
![](/sites/default/files/styles/featured_content/public/2024-05/Ljubica%20Darkovic.%20Photo%20by%20Produkcija%2046.jpg?itok=zOG1eG9T)
Saopštenje za medije
01. jul 2024.
Manje od petine ciljeva na putu ostvarenja, svet ne uspeva da ispuni obećanje Ciljeva održivog razvoja, upozorava novi UN izveštaj
Njujork, 28. jun – Sa samo šest preostalih godina, trenutni napredak je daleko ispod onoga što je potrebno za postizanje Ciljeva održivog razvoja (Sustainable Development Goals (SDGs). Bez ogromnih investicija i pojačanih akcija, ostvarenje COR-a – plana za otporniji i prosperitetniji svet i mape izlaska iz trenutnih globalnih kriza – ostaće nedostižno, upozorava Izveštaj o Ciljevima održivog razvoja za 2024. godinu (Sustainable Development Goals Report 2024), objavljen danas.Svet u velikim previranjimaIzveštaj pokazuje da je samo 17 procenata Ciljeva održivog razvoja trenutno na putu ostvarenja, dok skoro polovina pokazuje minimalan ili umeren napredak, a više od jedne trećine je zaustavljeno ili nazaduje. Dugotrajni uticaj pandemije COVID-19, eskalirajući konflikti, geopolitičke tenzije i rastući haos zbog klimatskih promena su ozbiljno ometali napredak.Prema izveštaju, dodatnih 23 miliona ljudi je ekstremnom siromaštvu, a preko 100 miliona više je gladovalo u 2022. godini u poređenju sa 2019. Broj civilnih žrtava u oružanim sukobima je drastično porastao u 2023. Ta godina je takođe bila najtoplija zabeležena, sa globalnim temperaturama koje su se približavale kritičnom pragu od 1,5°C.Trenutak izbora i posledica„Ovaj izveštaj ističe hitnu potrebu za jačom i efikasnijom međunarodnom saradnjom kako bismo maksimizirali napredak počevši od sada“, rekao je generalni sekretar UN, Antonio Gutereš. „Sa više od preostalih šest godina, ne smemo odustati od našeg obećanja za 2030. da okončamo siromaštvo, zaštitimo planetu i ne ostavimo nikoga iza sebe.“Hitni prioriteti:Finansiranje razvoja: Investicioni jaz Ciljeva održivog razvoja u zemljama u razvoju trenutno iznosi 4 triliona dolara godišnje. Zemljama u razvoju su potrebni veći finansijski resursi i fiskalni prostor. Reforma globalne finansijske arhitekture je ključna za otključavanje količine finansiranja potrebne za podsticanje održivog razvoja.Mir i bezbednost: Broj prisilno raseljenih ljudi dostigao je nivo bez presedana, gotovo 120 miliona ljudi do maja 2024. Civilne žrtve su porasle za 72 procenta između 2022. i 2023. usled eskalirajućeg nasilja, što istile hitnu potrebu za mirom. Rešavanje tekućih sukoba kroz dijalog i diplomatiju je ključno.Talas implementacije: Ogromne investicije i efikasna partnerstva su potrebna za pokretanje ključnih tranzicija u oblasti hrane, energije, socijalne zaštite, digitalne povezanosti i drugih.Priče o uspehu i mogućnosti za akcijuIzveštaj ističe primere uspeha i otpornosti koji se mogu izgraditi odlučnim delovanjem.Izuzetni nedavni koraci u primeni obnovljive energije, na primer, ističu jasan put ka pravednoj energetskoj tranziciji. Devojčice u većini regiona su postigle paritet i čak su prednjačile u odnosu na dečake u završetku školovanja na svim nivoima. Povećanje pristupa internetu za oko 70 procenata za samo osam godina takođe ilustruje kako je brza transformativna promena moguća. Slično, decenije napretka u borbi protiv HIV/AIDS predstavljaju obrazac za prevazilaženje drugih pandemija kroz globalnu solidarnost i finansiranje naučnih otkrića.„Čovečanstvo je uvek iznova pokazalo da kada radimo zajedno i primenimo kolektivni um, možemo da nađemo rešenja za naizgled nerešive probleme“, rekao je Li Junhua, podsekretar UN za ekonomska i socijalna pitanja.Ključni trenuci za Ciljeve održivog razvoja (SDGs)Samit za budućnost, koji se održava od 22. do 23. septembra u sedištu UN u Njujorku, biće od ključnog značaja za vraćanje sveta na pravi put ka postizanju Ciljeva održivog razvoja. Diskusije na Samitu će uključivati rešavanje dužničke krize koja sputava mnoge zemlje u razvoju i hitnu potrebu tta reformom međunarodne finansijske arhitekture.Prema izveštaju, kako Konferencija o finansiranju razvoja (Financing for Development Conference), tako i Svetski samit za socijalni razvoj u 2025. godini (World Summit for Social Development in 2025) biće ključni trenuci za podsticanje zamaha Ciljeva održivog razvoja. Ali, kako je gospodin Li naglasio: „Vreme za reči je prošlo – političke deklaracije se moraju hitno sprovesti u akcije. Moramo delovati sada, i delovati hrabro.“Ključni nalazi:Po prvi put u ovom veku, rast BDP-a po glavi stanovnika u polovini najugroženijih zemalja sveta je sporiji od rasta u razvijenim ekonomijama.Gotovo 60 procenata zemalja suočilo se sa umereno do izuzetno visokim cenama hrane u 2022. godini.Na osnovu podataka prikupljenih u 2022. godini u 120 zemalja, 55 procenata zemalja nema zakone protiv diskriminacije koji zabranjuju direktnu ili indirektnu diskriminaciju žena. Povećan pristup lečenju sprečio je 20,8 miliona smrti povezanih sa AIDS-om u poslednje tri decenije.Napredak u obrazovanju ostaje ozbiljan problem, sa samo 58 procenata učenika širom sveta koji dostižnu minimalnu pismenost do kraja osnovne škole.Globalna stopa nezaposlenosti dostigla je istorijski minimum od 5 procenata u 2023. godini, ali i dalje postoje uporne prepreke za postizanje dostojanstvenog rada.Globalni kapacitet za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora počeo je da raste neviđenom brzinom, rasteći 8,1 procenata godišnje poslednjih pet godina.Mobilni širokopojasni internet (3G ili viši) je dostupan za 95 procenata svetske populacije, u odnosu na 78 procenata u 2015. godini.Rekordno visoke temperature okeana izazvale su četvrti globalni događaj izbeljivanja korala.Nivo spoljnog duga ostao je neviđeno visok u zemljama u razvoju. Oko 60 procenata zemalja sa niskim prihodima je pod visokim rizikom od dužničke krize ili je već iskusilo.Za više informacija, posetite: https://unstats.un.org/sdgs/report/2024/Haštagovi: #SDGreport #SDGs #GlobalGoals
1 of 5
Saopštenje za medije
26. april 2024.
Završena distribucija vrednosnih vaučera u okviru FAO Programa tehničke pomoći za hitan odgovor nakon poplava 2023. godine
Beograd, 26. april 2024 – Iz Organizacije za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih nacija (FAO) i Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Republike Srbije, danas je saopšteno da je završena distribucija finansijske podrške u okviru FAO Programa tehničke pomoći za hitan odgovor nakon poplava 2023. godine.
U okviru FAO Programa tehničke podrške za hitan odgovor, a u partnerstvu sa Ministarstvom poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Republike Srbije, najugroženijim poljoprivrednim gazdinstvima koja su pretrpela štetu nakon prošlogodišnjih poplava, dodeljena je finansijska podrška u vidu vrednosnih vaučera vrednosti od po 66.000 dinara. Vaučeri mogu da se upotrebe za kupovinu robe i proizvoda namenjenih poljoprivrednoj proizvodnji, uključujući seme, sadni materijal, đubrivo, poljoprivredne alate i opremu, kao i rezervne delove i materijal za popravku poljoprivrednih mašina.
Podrška je pružena poljoprivrednim gazdinstvima iz Trstenika, Varvarina, Ćićevca, Kuršumlije, Brusa, Ćuprije, Ražnja, Aleksinca, Doljevca i Rekovca. U ovih 10 opština, ukupno 327 gazdinstava sa više od 1300 članova je dobilo pomoć da obnove proizvodnju nakon prošlogodišnjih elementarnih nepogoda.Podsetimo, poplave u 2023. godini su pogodile 56 opština, pretežno u centralnoj i južnoj Srbiji, nanevši veliku štetu kako infrastrukturi, tako i poljoprivrednom zemljištu. Mnoga mala i porodična poljoprivredna gazdinstva, koja su posebno osetljiva na elementarne nepogode, su bila direktno pogođena ovim poplavama.
Sa ciljem da pruži neophodnu podršku poljoprivrednicima koji se suočavaju sa poteškoćama, FAO, u okviru Programa tehničke pomoći za hitan odgovor i u partnerstvu sa Ministarstvom poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Republike Srbije, je istupio da pomogne poljoprivrednicima da se oporave od štete od poplava.Dodatni linkovi:FAO Srbija
FAO pomaže poljoprivrednicima da se oporave od štete uzrokovane poplavama
U okviru FAO Programa tehničke podrške za hitan odgovor, a u partnerstvu sa Ministarstvom poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Republike Srbije, najugroženijim poljoprivrednim gazdinstvima koja su pretrpela štetu nakon prošlogodišnjih poplava, dodeljena je finansijska podrška u vidu vrednosnih vaučera vrednosti od po 66.000 dinara. Vaučeri mogu da se upotrebe za kupovinu robe i proizvoda namenjenih poljoprivrednoj proizvodnji, uključujući seme, sadni materijal, đubrivo, poljoprivredne alate i opremu, kao i rezervne delove i materijal za popravku poljoprivrednih mašina.
Podrška je pružena poljoprivrednim gazdinstvima iz Trstenika, Varvarina, Ćićevca, Kuršumlije, Brusa, Ćuprije, Ražnja, Aleksinca, Doljevca i Rekovca. U ovih 10 opština, ukupno 327 gazdinstava sa više od 1300 članova je dobilo pomoć da obnove proizvodnju nakon prošlogodišnjih elementarnih nepogoda.Podsetimo, poplave u 2023. godini su pogodile 56 opština, pretežno u centralnoj i južnoj Srbiji, nanevši veliku štetu kako infrastrukturi, tako i poljoprivrednom zemljištu. Mnoga mala i porodična poljoprivredna gazdinstva, koja su posebno osetljiva na elementarne nepogode, su bila direktno pogođena ovim poplavama.
Sa ciljem da pruži neophodnu podršku poljoprivrednicima koji se suočavaju sa poteškoćama, FAO, u okviru Programa tehničke pomoći za hitan odgovor i u partnerstvu sa Ministarstvom poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Republike Srbije, je istupio da pomogne poljoprivrednicima da se oporave od štete od poplava.Dodatni linkovi:FAO Srbija
FAO pomaže poljoprivrednicima da se oporave od štete uzrokovane poplavama
1 of 5
Saopštenje za medije
10. april 2024.
Novi izveštaj UN-a poziva na trilione dodatnih ulaganja u razvoj kako bi se spasili Ciljevi održivog razvoja
UJEDINJENE NACIJE, 9. APRIL 2024 – U najnovijem izveštaju UN-a pominju se finansijski izazovi u središtu svetske krize održivog razvoja – zapanjujući teret duga i izuzetno visoki troškovi zaduživanja sprečavaju zemlje u razvoju da odgovore na niz kriza sa kojima se suočavaju. Samo ogroman porast finansiranja i reforma međunarodne finansijske arhitekture mogu spasiti Ciljeve održivog razvoja.Izveštaj o finansiranju održivog razvoja za 2024: Finansiranje razvoja na raskrsnici poziva na hitnu akciju za mobilizaciju finansiranja velikih razmera kako bi se zatvorio jaz u finansiranju razvoja, koji se trenutno procenjuje na 4,2 milijarde dolara godišnje, u odnosu na 2,5 milijarde dolara pre COVID-a 2024. godine. U međuvremenu, rastuće geopolitičke tenzije, klimatske katastrofe i globalna kriza troškova života pogodili su milijarde ljudi, umanjujući napredak u oblasti zdravstvene zaštite, obrazovanja i drugih razvojnih ciljeva.„Ovaj izveštaj je još jedan dokaz koliko daleko još treba da idemo i koliko brzo treba da delujemo da bismo postigli Agendu za održivi razvoj 2030“, rekla je zamenica generalnog sekretara UN Amina J. Mohamed. „Zaista smo na raskrsnici i vreme ističe. Lideri moraju ići dalje od puke retorike i ispuniti svoja obećanja. Bez adekvatnog finansiranja, ciljevi za 2030. ne mogu biti ispunjeni.“Pošto je preostalo samo šest godina za postizanje Ciljeva održivog razvoja, teško stečeni razvojni dobici se poništavaju, posebno u najsiromašnijim zemljama. Ako se trenutni trendovi nastave, UN procenjuju da će skoro 600 miliona ljudi nastaviti da živi u ekstremnom siromaštvu 2030. godine i kasnije, od čega više od polovine žena.„Doživljavamo krizu održivog razvoja, kojoj su doprineli nejednakosti, inflacija, dug, sukobi i klimatske katastrofe“, rekao je podsekretar UN za ekonomska i socijalna pitanja Li Junhua. „Potrebni su resursi da se ovo reši, a novac je tu. Milijarde dolara se godišnje izgube zbog izbegavanja poreza i utaje, a subvencije za fosilna goriva su u milijardama. Globalno, novca ne nedostaje; već nedostaje volje i posvećenosti”.Prema izveštaju, teret duga i rastući troškovi zaduživanja u velikoj meri doprinose krizi. Procene su da će u najmanje razvijenim zemljama servisiranje duga iznositi 40 milijardi dolara godišnje između 2023. i 2025. godine, što je više od 50 odsto u odnosu na 26 milijardi dolara 2022. godine. Jače i češće katastrofe povezane sa klimom čine više od polovine rasta duga u ugroženim zemljama. Najsiromašnije zemlje sada troše 12 odsto svojih prihoda na otplatu kamata -- četiri puta više nego što su potrošile pre deceniju. Otprilike 40 odsto svetske populacije živi u zemljama u kojima vlade troše više na otplatu kamata nego na obrazovanje ili zdravstvo.Dok su ulaganja u sektore za održivi razvoj stabilno rasla početkom 2000-ih, glavni izvori razvojnog finansiranja sada usporavaju. Na primer, rast domaćih prihoda je zaustavljen od 2010. godine, posebno u manje razvijenim zemljama i drugim zemljama sa niskim prihodima, delom zbog utaje i izbegavanja plaćanja poreza. Stope poreza na dobit preduzeća padaju, sa globalnim prosečnim poreskim stopama sa 28,2 odsto u 2000. na 21,1 odsto u 2023. godini, zbog globalizacije i poreske konkurencije.U međuvremenu, zvanična razvojna pomoć zemalja Organizacije za ekonomsku saradnju i razvoj (OECD) i obaveze finansiranja klimatskih promena nisu ispunjene. Dok je Zvanična razvojna pomoć (ODA) porasla na najviši nivo u 2022. godini, dostigavši 211 milijardi dolara, sa 185,9 milijardi dolara u 2021. godini, veći deo rasta je došao od pomoći izbeglicama koje žive u zemljama donatorima, a ukupan iznos je neadekvatan za razvoj. Samo četiri zemlje su ispunile cilj UN za pomoć od 0,7 odsto BND-a 2022.U izveštaju se zaključuje da međunarodni finansijski sistem, koji je uspostavljen na konferenciji u Breton Vudsu 1944. godine, više ne odgovara svrsi. Predlaže se novi koherentan sistem koji je bolje pripremljen za reagovanje na krize, povećava ulaganja u Ciljeve održivog razvoja, posebno kroz jače multilateralne razvojne banke, i poboljšava globalnu sigurnosnu mrežu za sve zemlje.Izveštaj ukazuje na Samit za budućnost UN (UN Summit of the Future) u septembru 2024. kao ključnu priliku da se promeni kurs. Ističe Četvrtu međunarodnu konferenciju o finansiranju razvoja (Fourth International Conference on Financig for Development – FfD4) u junu 2025. kao kritičan trenutak za zemlje da se obavežu na zatvaranje jaza u finansiranju razvoja i investiranje u postizanje Ciljeva održivog razvoja.FfD4 je prilika za zemlje da:Uklone jaz u kredibilitetu i ponovo izgrade poverenje u multilateralizam.Uklone finansijske i investicione nedostatke, u obimu i uz hitnost.Reformišu i modernizuju zastarelu međunarodnu finansijsku arhitekturu i prilagode međunarodna pravila za trgovinu, investicije i finansije.Formulišu i finansiraju nove razvojne puteve za postizanje Ciljeva održivog razvoja i osiguraju da niko ne bude izostavljen. „Bez globalne saradnje, ciljanog finansiranja i, što je najvažnije, političke volje, svet neće postići Ciljeve održivog razvoja“, rekla je zamenica generalnog sekretara Amina Mohamed. "Sat otkucava. Između sadašnjeg trenutka i FfD4 konferencije sledeće godine, imamo priliku jednom u 80 godina da sveobuhvatno reformišemo finansijsku arhitekturu i poslednju šansu da ispravimo kurs pre 2030. Istorija neće biti ljubazna prema onima koji imaju moć da deluju, a koji to ne učine, dok se sat spušta na planetu i njene ljude”.Izveštaj o finansiranju održivog razvoja za 2024: Finansiranje razvoja na raskrsnici pronađite u celosti na linku.
1 of 5
Saopštenje za medije
12. decembar 2023.
Dr arhitekture i urbanizma Nataša Danilović Hristić: „Urbano planiranje, fokusirano na javnu bezbednost i dobrobit svih, mora uključivati i pitanje bezbednosti žena“
Kome su bile namenjene ove radionice i o čemu se razgovaralo?
Radionice su bile različito prilagođene spektru multidisciplinarnih profesionalaca i eksperata – donosilaca odluka na nacionalnom nivou, predstavnicima lokalnih vlasti, urbanističkih preduzeća, javnih komunalnih preduzeća i službi koje se brinu o korišćenju i održavanju prostora, policije, fakulteta i nevladinih organizacija. Većinu učesnika činile su arhitekte, urbanisti, prostorni planeri, pejzažne arhitekte, saobraćajni inženjeri i stručnjaci za bezbednost. Radionice su obuhvatale teorijski uvod u temu bezbednosti, sagledavanje prostora iz „ženskog ugla“, praktične vežbe i kreiranje seta ideja koje mogu da učine otvorene javne prostore u gradovima bezbednijim za žene i devojčice, kao i javnu debatu o preprekama u našem zakonskom okviru koje otežavaju sprovođenje ovih mera u urbanističkom planiranju.
Koji su najveći izazovi kada je u pitanju urbanističko planiranje i bezbednost žena?
Glavni izazov je svakako da se tema rodne osetljivosti i bezbednosti žena uvedu na listu obaveznih uslova koje urbani prostor mora da ispuni. Naš cilj je bio da prvo ukažemo na problem i različita iskustva i perspektive koje žene i muškarci imaju o svom životnom okruženju. Tradicionalno, kuća je bila prostor koji su uglavnom koristile žene, dok su javni prostori bili više muški domen. Ali stvari su se odavno promenile. U našoj kulturi osvojile smo javne prostore jer su žene svih uzrasta aktivne, idu u školu i rade, izlaze uveče, kupuju, borave sa decom u parkovima, koriste javni prevoz, putuju na posao i druže se napolju. Ako se žene osećaju bezbedno i udobno u svim prostorima u svakom trenutku, i svi drugi će se osećati. Zato urbanističko planiranje, fokusirano na javnu bezbednost i dobrobit svih građana, mora uključiti i pitanje bezbednosti žena.
Koje su karakteristike javnih prostora koji se smatraju nebezbednim za žene i devojčice?
Zapušteni, neodržavani, neugledni, izolovani ili mračni javni prostori okarakterisani su kao nebezbedni i sam njihov izgled pruža mogućnost da se počini nasilničko delo. Takvi prostori se mogu koristiti ili se koriste za razne kriminalne aktivnosti i ugrožavanje bezbednosti. Ako znamo da se na određenom mestu tako nešto dogodilo ili da postoji šansa da se desi, napravićemo mentalnu mapu koja eliminiše taj prostor ili putanju iz našeg pravca kretanja, što dovodi do ograničene pokretljivosti. Konačno, zbog okruženja, prinuđeni smo da ograničimo boravak na otvorenom, da se prilagodimo okolnostima i zavisimo od drugih.
Kako možemo učiniti javne prostore bezbednijim za žene i devojčice?
Vibrantni prostori, prijatni i inspirativni za boravak na otvorenom su ključ uspeha. Oni moraju biti čisti, uredni i bez oštećenja. Upotreba nadzornih kamera ili pojačano patroliranje je primer mere sa ograničenim i ne uvek pozitivnim efektom. Umesto toga, predlažemo spontani „komšijski“ nadzor prostora, ograničenu visinu struktura, orijentaciju stambenih i drugih objekata koji su u čestoj upotrebi ka otvorenim prostorima, urbani nameštaj otporan na vandalizam, umetnički dizajn spoljašnjih elemenata, odgovarajuće ozelenjavanje, adekvatno noćno osvetljenje, dobra i prilagodljiva mreža javnog prevoza i slične preventivne mere. Spektar mogućih arhitektonskih i tehničkih intervencija je zaista širok i raznovrstan.
Konačni rezultat radionica i čitavog projekta, ali i osnova za buduće aktivnosti je „Putokaz za sprovođenje mera urbane bezbednosti u okviru urbanističkog planiranja“. Šta sadrži i zašto je važan?
To je predlog za kreiranje javnih politika i namenjen je prvenstveno donosiocima odluka. Putokaz sadrži preporuke, procenjuje i vrednuje moguće efekte, predlaže izmene postojećeg zakonskog okvira i daje predloge za unapređenje metodologije izrade planova. Cilj je da se pomogne u formulisanju i sprovođenju odgovarajuće javne politike za bezbednije urbane prostore, u skladu sa drugim aktima i zakonima relevantnim za ovu temu. Napravili smo ga kao skup koraka ili alternativnih puteva koji nam omogućavaju da brže stignemo do glavnog cilja. Neki od koraka koje predlažemo su šira edukacija, formiranje baze znanja, izrada Priručnika za arhitekte i urbaniste, unapređenje javnih politika, uključujući prikupljanje podataka i učešće građana.
Možete li da navedete neke od najvažnijih predloga za dopunu zakonskih akata?
Koncentrisali smo se na Zakon o planiranju i izgradnji koji je najvažniji za našu struku. Pre svega, u njega treba uključiti nove termine kao što su „urbana bezbednost“ i „rodno osetljiv prostor“. Takođe, treba istaći da se tema nesmetanog kretanja i pristupa treba primeniti ne samo na osobe sa invaliditetom, decu i stare, već i na žene. Drugim pravnim aktom, Pravilnikom o sadržini, načinu i postupku izrade dokumenata prostornog i urbanističkog planiranja, bliže se propisuje sadržina planova. Smatramo da je važno imati podatke o broju i strukturi (pol, starost i sl.) stanovništva u zoni planiranja kako bi se napravio prostor koji će biti adekvatan za sve koji tu žive.
Na koji način vam je koristila podrška UN Women?
Uvek mora da postoji neko ko će da napravi prvi korak, da vuče i gura druge ka cilju, da ima viziju drugačijeg i boljeg društva. Veoma smo zahvalni UN Women što je pokrenula inicijativu u kojoj smo rado učestvovali, dali sve od sebe i podelili svoja znanja. Neprestano moramo ponavljati da pitanje bezbednosti žena nikoga ne isključuje, ono zapravo koristi svima. Svaka predložena mera se razmatra upravo u tom smislu. Iskreno verujemo u ovaj projekat i dodatno smo ispunjeni optimizmom jer smo videli pozitivne reakcije učesnika na radionicama i njihovu želju da odmah krenu ka promenama.
1 of 5
Saopštenje za medije
12. decembar 2023.
Migration, Environment and Climate Change (MECC) nexus in the context of Serbia
Sve to je usled očekivanog povećanja obima migracija kao posledica sve intenzivnijih i učestalijih vremenskih nepogoda, pa tako i intenzivnijeg uticaja na životne uslove. Takođe, sve je više priznato da migracije mogu biti efikasna i održiva strategija prilagođavanja izmenjenim klimatskim uslovima i životne sredine.
Ne postoji zakonski utvrđena definicija ekoloških migranata i migracija, pa je definicija koju IOM predlaže sledeća: „Migranti zbog životne sredine su osobe ili grupe osoba koje, najvećim delom zbog naglih ili postepenih promena u životnoj sredini koje negativno utiču na njihove živote ili životne uslove, moraju napustiti svoje uobičajeno mesto stanovanja, ili biraju da to urade, privremeno ili trajno, i kreću se ili unutar svoje zemlje ili odlaze van nje“.
Šesti izveštaj o proceni Međunarodnog panela za klimatske promene (IPCC) iz 2022. god. prepoznaje da se „povećanjem adaptivnih kapaciteta negativni uticaj raseljenja i nevoljnih migracija usled klimatskih promena svodi na minimum, kako po migrante, tako i po područja njihovog odlaska i prijema. To povoljno utiče na stepen izbora u odluci o migraciji, obezbeđujući sigurne i uređene migracije u okviru jedne zemlje i između zemalja.“
Kao potpisnica relevantnih međunarodnih konvencija i ugovora, Srbija je potvrdila svoju posvećenost i doprinos globalnim naporima protiv klimatskih promena i uložila značajne napore u ispunjavanju svojih obaveza u ostvarivanju postavljenih ciljeva. Međutim, pitanje veze između klimatskih promena, životne sredine i migracija je tek potrebno istražiti u kontekstu Srbije. Kancelarija IOM-a u Beogradu razvila je pilot projekat podržan od strane IOM Razvojnog fonda (IDF) upravo u cilju istraživanja međusobne povezanosti migracija, životne sredine i klimatskih promena u nacionalnom kontekstu i boljeg razumevanja ovog pitanja od strane relevantnih nacionalnih aktera.
U okviru ove inicijative, IOM Srbija će okupiti predstavnike relevantnih institucija i akademske zajednice na treningu za jačanje kapaciteta koji će biti održan u Beogradu, postavljajući temelje za diskusiju o tipovima ljudske mobilnosti u kontekstu klimatskih promena i degradacije životne sredine u Srbiji i razmeni znanja i ekspertize učesnika. Raseljavanje u slučaju katastrofa, evakuacija, radne migracije, migranti u ranjivim situacijama u zemlji tranzita su neki od vidova migracija o kojima će biti reči tokom obuke, uz poseban osvrt na ranjivost pogođene populacije, zajednica i celokupnog društva.
Dodatni koraci u tom pogledu će biti preduzeti jer oni doprinose razvitku i poboljšanju mera prilagođavanja izmenjenim klimatskim uslovima, osnažuju pojedince, zajednice i državne aktere u donošenju informisanih odluka o migra
1 of 5
Najnoviji izvori
1 / 11
Resursi
04. septembar 2023.
Resursi
04. septembar 2023.
Resursi
26. jun 2023.
1 / 11